VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 63

J.BUTURAĆ: KAPTOLSKI ARHIV Ü ZAGREBU 63 su oni registrirali spise, pohranjene u K. A-a iznad sakristije stolne crkve i u registraturi lektorove pisarne, a ne spise u registraturi upravitelja kaptolskih dobara i kaptolske sudnice.

12 Zagrebački je kaptol u prvoj polovici 19. st. vodio osobitu brigu ne samo za registriranje starijih spisa i izprava nego i za registriranje suvremenih spisa. Prije svega se brinuo, da budu što prije i što točnije registrirani spisi, koji spadaju na Locus credibilis. Državna je vlast o registriranju spisa ne samo izdala propise nego je i pazila, da li se ti propisi vrše. Na upit Namjestničkog vieća od g. 1811., kako se čuvaju spisi K. A-a, odgovorio je Kaptol, da su složeni abecedno, kronoložki i numerički, i da kaptolski bilježnik Zrnčić dalje registrira spise na onaj isti način, kako se to odprije radilo. Kako je registriranje bilo mučan posao, Zrnčić ga je obavljao uz posebnu nagradu pod nadzorom kanonika Venceslava Veczelinvja, a pomagao mu je kancelist.

13 Koji puta se dogodilo, da kaptolski bilježnik nije mogao registrirati acta Loci credibilis, pa su tu dužnost morali izvršiti kanonici. Tako je g. 1840. određeno, da registriranje u buduće vrše kanonici Josip Shott i Martin Pavčec.

14 Jednako važnim smatrao je Kaptol, da se brzo i točno registriraju spisi lektorove pisarne. Ti su spisi dolazili u rješavanje na kaptolske sjednice i nakon rješenja se slagali po brojevima ili §§-ima sjednica. Kako je međutim tendencija bila skupiti ujedno sve spise istoga predmeta, prigodom registriranja spisi bi se ponovno složili, i to ne više po §§-ima sjedničkih zapisnika nego po predmetima, tako da su svi spisi jednoga predmeta prigodom registriranja dobili novi broj. Međutim su se u samome registru uz novi broj bilježili i stari brojevi za lakšu orientaciju. Spise kaptolskih sjednica bili su dužni registrirati kaptolski bilježnici i kancelisti. Za razdoblje od 1801.—1828. registrirali su spise Đuro Degoricia i Franjo Schloysnig. Njihov su posao nastavili bilježnik Žužić i pomoćnik Kuzmić, a g. 1840. određena su tri kanonika za registriranje sjedničkih spisa: Vučić, Pendelin i Mravinac. Težkoća je koji puta bila i ta, što su kanonici dugo zadržavali bez potrebe kod sebe spise. Registrator! su imali dužnost, da sakupe od kanonika sve spise, kako bi se mogla registracija obaviti što podpunije.

15 Spise upravitelja kaptolskih dobara registrirao je g. 1830. za posebnu nagradu Nikola Klafurić. Njegovi su registri doduše sačuvani do danas, ali nemaju nikakve vriednosti zato, jer je on samo na neke spise metao signaturu, a drugačije se zadovoljio s time, da na pojedine svezke ili fascikule spisa stavi malene cedulje sa signaturom. Međutim su ceduljice odpale prigodom seobe, od vlage ili vrućine, pa je sav Klafurićev rad ostao jalov.

16 U 2. polovici prošloga stoljeća živjeli su na Kaptolu dobri povjestničari kanonik Rački i prebendar Tkalčić, ali ni jedan ni drugi nisu pokazivali mnogo smisla i razumievanja za pravi red i rad u K. A-u i registraturi. Oni su svojim ugledom i-utjecajem mogli i trebali spriečiti 12 Acta sess. Cap. a. 1821. § 469.; a. 1824. § 502., 564.; a. 1827. § 245. 13 Ondje, a. 1807. § 419.; a. 1811. § 240. 14 Ondje, 1840. § 967. 15 Ondje, 1827. § 246.; 1840. § 968.; 1845. § 8., 448. 18 Ondje, a. 1830. § 473.