VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)
Strana - 48
43 VlESTNlK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA prekosavske Hrvatske još uviek prevladava ,grb s oznakama hrvatskih plemena. Tako se osebine s grba plemena Gusića nalaze i na grbovima plemićkih obitelji Izačić i Oštriharić, a one plemena Lapčana i Karinjana na grbovima obitelji Bobolić, Čegel, Dobrečić, Oršić i Utješenić. 15 Heraldički znak Šubića nalazi se na grbovima plemićkih obitelji: Melić Bribirski i Mišljenović od Uzdolja, 16 a zmaja, koji bi prema fojničkom zborniku 17 morao biti znak plemena Kačić, imaju zaista u svom grbu plemićke obitelji Ajtić od Buzeta (Glina) i Lenković. Rak, kao heraldički znak novijeg plemena Nebljusi, nalazi se u grbovima Jurišića i Križanića. 18 Osim grbova iz prije spomenutih grbovnica nije poznat u tom razdoblju ni jedan grb, kojemu bi se mogle označiti boje (tinkture), jer su oni poznati izključivo s pečata i kamenih spomenika. Na kraju ovoga razdoblja javlja se prvi poznati hrvatski grb. Podrietlo tog grba još je do danas nerazjašnjeno. Prema Bojničiću 19 mogao bi to biti grb Primorske Hrvatske, a prema Klaiću 20 grb jednog od dvanaest hrvatskih plemena. Po dru. Šamšaloviću, spominje se, u grbovniku Konrada von Grünenberga iz g. 1483., da je car Sigismund od Luxemburga dao naslikati na jednom prozoru stubišta gradske viećnice u Nürnbergu šahovsku tablu s crvenim i srebrnim kockama, te nadpisom: »König von Croatien«, dok Laszowski tvrdi, da se pod tim nadpisom u Grünenbergovom grbovniku nalazi naslikan grb Dalmacije (u modrom štitu tri okrunjene leopardove glave). 21 Na slici Hansa Burgmaira (1473.—1531.), 22 koja predstavlja kralja Ludovika II. kako sjedi na stolcu, na koji se naslanja štit, u kojem se osim drugih grbova njegove države nalazi i hrvatski grb: 7X4 kocaka srebrnih i crvenih. Drugi primjerak hrvatskog grba nalazi se na spomen-kolajni istoga kralja iz g. 1525. uz grb Dalmacije. U štitu se nalaze 5X5 kocaka crvenih i srebrnih. 23 Taj motiv šahovskih kocaka poznat je prije g. 1525. samo s jednog grba iz hrvatskih krajeva, i to Pavla Čupora Moslavačkog 24 (si. 8.) iz g. 1412., no u njemu stoji šahovska tabla (crveno-biele kocke) u obliku četvorine. Do danas nije ni jedan heraldičar dokazao, da li taj grb ima kakve veze s hrvatskim grbom, koji će na izpravi cetinskog izbora dobiti g. 1527. svoje častno mjesto kao grb kraljevine Hrvatske. II. RAZDOBLJE Cetinskim izborom, o kojem su izbornici sastavili povelju izdanu 1. siečnja 1527. i na kojoj visi 7 pečata s grbovima najuglednijih izbornika: biskupa Andrije, čiji grb svjedoči, da je on član plemena Šubića, 15 Bojničić: Adel, v. članke o tim obiteljima. 16 Bojničić: Adel, str. 116. t. 183. tsr. 129. t. 89. 17 Primjerak rukopisa toga zbornika čuva se u sveučilištnoj i narodnoj knjižnici u Zagrebu. 18 Bojničić: Adel, str. 79. t. 57. str. 97. t. 69. 19 Bojničić: Grbovnica Slavonije, str. 22. 20 Laszowski: Grbovi Jugoslavije. Izd. »Kava Hag«. Zagreb 1932., str. 9. 21 Šamšalović: Das Schachbrettartige Wappen Kroatiens. (Kleine Germ. u. Kulturhist. Abh. Zagreb 1943. str. 26, i Laszowski: Stari grbovi zemalja Nezavisne Države Hrvatske. Viestnik Hrvatskog Arheoložkog družtva. N. N. XXII. —XXIII. Zagreb 1941.—1942. str. 212. 22 Klaić: Povijest Hrvata IV., Zagreb 1904., str. 273. 23 Klaić: Povijest IV., str. 309. 24 Bojničić: Adel, str. 31. t. 23,