VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 11

Z. TANODI: ZAGREBAČKA »ZLATNA BULA 11 »Mauricio pincernarum« od 18. III. 1242. do »zlatne bule«, kasnije je györski župan, te onda od vinotoče (peharnika) postaje magister ubrusara (stolnika) i tavernika; »Stephano agasonum« od 14. III. 1242. do »zlatne bule« je samo magister konjušara, od 29. I. 1243. je ujedno vrbaski župan, kasnije dvorski sudac, palatin i slavonski ban (Stjepan od Gut-Keleda); iza dostojanstvenika su još dva župana uz one, koji su već prije spomenuti: »Arnoldo Symigiensi«, koji je u izpravama od 18. III. i 14. VIII. 1242. ujedno i palatin, jedino u »zlatnoj buli« samo župan šomodski, od 29. I. 1243. župan šopronjski, kasnije njitranski i »Paulo Albensi« u par izprava od 21. III. 1240. do »zlatne bule«, kasnije je obavljao druge dužnosti. Na kraju imenika je formula, koja se odnosi na svjetovnjake: »magistratus et comitatus tenentibus«, koja se u ovom obliku upotrebljava upravo u vrieme »zlatne bule«, a u kasnija se vremena mienja. Poredak pojedinih biskupa i svjetovnih dostojanstvenika nije u izpravama stalan, kao ni njihov broj, te pojedine izprave imaju više, a neke manje dostojanstvenika, koji su poredani uglavnom po ugledu svog položaja.

41 Na kraju izprave dolaze podatci vremenski.

42 Kod privilegija sastoje se iz naznake godine, dana računatog po rimskom kalendaru i godine kraljeva vladanja. Godina je računata po kršćanskoj eri, i to računajući početak godine po utjelovljenju Gospodnjem (25. ožujka prema florentinskom kalkulusu) s uobičajenom formulom »anno ab incarnatione domini«. Sama godina 1242. izpisana je slovima, kako je to bio običaj kod tadanjih privilegija. Nova je stvar upravo za Bele III. (IV.), da u privilegijima dolazi naznaka dana, kada je izprava izdana, što prije gotovo nikada ne dolazi. U privilegijima računa se dan po rimskom, a ne po kršćanskom kalendaru, te ovaj način računanja dana ostaje u privilegijima kroz ostali srednji viek. Zagrebačka »zlatna bula« izdana je 16. studenoga 1242., jer je početak godine uzet po florentinskom kalkulusu. Iza datuma dolazi oznaka godine kraljevanja Bele III. (IV.) »regni nostri anno octauo«. Budući da je Bela III. stupio na priesto 14. X. 1235.,

43 zato 16. XI. 1242. pada u osmu godinu njegova vladanja. U savezu s datumom nastaje pitanje, da li se on odnosi na vrieme, kada je učinjen pravni posao (actio), ili na vrieme, kada je izdana izprava (datatio). Pravni posao može biti neovisan o izdavanju izprave, te vriedi i prije nje i bez nje. To je bilo u vrieme, kada nisu mnogo cienili izpravu, ali od XII. st., kada postepeno izprava dobiva punu vriednost kao trajno svjedočanstvo pravnog čina, stalno se izdaje 4:1 Vidi Szentpétery, o. c., I. 2. 42 Podatci datiranja mogu biti u protokolu i eshatokolu, i to na početku ili kraju eshatokola, odnosno razdieljeni; u ugarskim kraljevskim izpravama su uviek na kraju, u eshatokolu. 43 O kronologiji vidi: Grotefend, Taschenbuch der Zeitrechnung, Hannover, VII. Aufl., 1935.; Szentpétery, Chronologia, Budimpešta, 1923. i Oklevéltani naptar, Budimpešta, 1912. Bela III. (|IV.) stupio je kao samostalni kralj na priestolje 14. X. 1235., pa 8. godina njegova vladanja ide od 14. X. do 13. X. 1243. Prema tome datiranje godine njegova vladanja se podudara s datiranjem dana po kalkulusu florentinskom, po kome tadanja godina 1242. počinje 25. ožujka 1242. po našem računanju i traje do 24. ožujka 1243,