VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 143

J. BOŽIČEVIĆ: NACRTI FRANKOPANSKOG GRADA U OGULINU 143 Stulmylerov tlocrt kaštela najtočniji je između prikazanih starijih tlocrta. U tom tlocrtu prikazan je prvi kat s podjelom prostorija, hodnik, stube i zahod. U tumaču je objašnjeno, da je to bio stan trećega auditora. Razdjelni zidovi između prostorija 15 i 16 bili su od drva. Kako su hodnik i stube imali istu širinu, moglo se s jedne strane hodnika doći na drugu stranu samo kroz predsoblje označeno brojem 15. Kroz tu prostoriju moralo se u prvom katu proći, da se dođe do stuba, koje vode u drugi kat. SI. 13. Stulmylerov projekt za izgradnju hodnika i stubišta u starom gradu Sobe 14Vt i 18 imaju oblik sličan poluelipsi, soba 14 ima oblik trapeza, prostorije 15 i 16 imaju oblik pravokutnika, a prostorija 17 oblik nepravilnog peterokuta. Svaka ta prostorija ima po jedan prozor, osim prostorije 14Va, koja ima dva prozora. Debljina je zidova prema vani 1-10—1-20 m. U prizemlju debljina je zidova znatno veća. SI. 12. prikazuje izgled kaštela s dvorištne strane u vertikalnoj projekciji. Ovo je jedna od najvažnijih slika, jer nam ona pokazuje, da je kaštel imao osim prizemlja još tri kata. Toliko ih ima i danas, ali se ne može stalno znati, da li ih je uviek toliko imao. Iz te se slike vidi, da su hodnici i stube bile drvene i izvan zgrade, da su se peći ložile iz hodnika, da je u najgornjem katu bio otvoren kamin, gdje je vjerojatno bila kuhinja stanovnika toga kata. Iz slike se ne vidi, da li su hodnici imali nizke ograde ili su bili zatvoreni od poda do stropa s otvorima za svietlo i krovom u najgornjem katu. Najdonji dio stuba bio je podzidan i tu je bila smještena neka prostorija s 2 m širokim vratima. Kako se iz si. 8. vidi, kroz ta vrata ulazilo se izpod stuba u srednju prizemnu sobu. Priedlog Stulmyler a, da se izgradi stalno zidano stubište i hodnik s dvorištne strane kaštela. Na listu