VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 132

132 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA »43. A. Die Wohnung des Kommandanten B. Ein gr. Rondell, so graff Strassoldo Bauen lassen C. Der Innere Hoff D. Die Temnitz, so aber eingegangen E. Ein tiefes Loch biss zum Wasser unter dem Schloss. F. Die Pfarrkirchen G. Das Thor H. Der Dobra Flus, so hier in den Felsen unter das Schloss stürtzt I. Ein Graben von Natur in Felsen K. Ein sehr tieffes Praecipitium in Steinfels« Iz ovoga se tumača ne vidi, u kojem je kutu bio stan A, ne zna se koliko je katova imao kaštel i u koju su svrhu služile prostorije pojedinih katova. Iz kasnijih tlocrta grada vidjet će se, da je stan A bio u drugom katu. Iz gornjeg tumača saznajemo nadalje, da je crkva sv. Bernarda služila kao župna crkva, pa je ostala župnom crkvom sve do god. 1785., kad je prvim župnikom sadanje župne crkve Našašća sv. Križa bio Antun Č o r i ć, koji je te godine slavio 50-godišnjicu svoga misnikovanja. (Iz Spomenice župne crkve). Ako se uzporedi plan od god. 1701. s točnim planom od god. 1817. (vidi si. 11.), onda se vidi, da bi izvanja stiena spojne zgrade između obiju kula morala biti u planu od god. 1701. pomaknuta prema van po prilici za jednu debljinu te stiene. 5. Drugi tlocrt starog grada iz XVIII. stoljeća Veoma važan plan ogulinskog starog grada nalazio se do nedavna u arhivu tamošnjeg tehničkog odjeljka, a sada se čuva u državnom arhivu u Zagrebu. Taj je plan važan zbog toga, što je u njem prikazano unutarnje razdjeljenje svih zgrada i što je u tumaču objašnjeno, kojoj su svrsi služile pojedine prostorije. Plan se sastoji od jednog lista veličine 755X535 mm, a nosi nadpis: »Plann Lit. A«. U sredini lista nacrtan je tlocrt čitavog grada, t. j. kaštela zajedno s unutarnjim i izvanjim dvorištem, obranbenim zidovima, kulama i zgradama, a označen je s »Lit. B«. Taj dio plana prikazan je ovdje u si. 8. Gore u desnom uglu smješten je tlocrt prizemlja i kaštela s unutarnjim dvorištem, a imao je biti označen s »Lit. C«, kako piše u tumaču, koji je napisan na listu niže toga tlocrta. U lievom uglu gore nacrtan je tlocrt drugog kata kaštela i označen je s »Lit. D«. Oba ta tlocrta, koji su prikazani u si. 9. i 10. nacrtana su u većem mjerilu, nego je nacrtan tlocrt B. U kojem su mjerilu ti tlocrti nacrtani nije naznačeno, odnosno nisu mjerila nacrtana, a vjerojatno nisu se nalazila ni na odtrgnutom dielu tumača. Uzporedbom ovih planova s planom od god. 1864. (si. 14.) izračunao sam, da je plan B crtan u mjerilu oko 1 : 276, a planovi C i D u mjerilu oko 1 : 180. Na odtrgnutom dielu lista nalazio se dio tumača i možda datum, kad je plan nacrtan. Uzpoređivanjem plana A s ostalim poznatim planovima staroga grada može se ustanoviti veće razdoblje, u kojemu je ovaj plan nacrtan. Ponajprije prema planu A u grad se ulazilo hodnikom (11), koji je god.