VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 128

128 VIESTNIK HRVATSKOG DRŽAVNOG ARHIVA Debljina svih zidova u Pieronievu tlocrtu uzeta je kao jednaka, iako ima i debljih i tanjih zidova. Fras

5 kaže, da debljina svih bedema iznosi 3 stope ili 95 cm. Prema kasnijim tlocrtima grada i prema stanju, kako je danas, Pieroniev tlocrt dosta je netočan, naročito tlocrt samog kaštela. Prema tomu tlocrtu čini se, kao da je bio podkrovljen mnogo veći prostor, negoli dvadeset godina kasnije. Drugi tlocrt Pieroniev nacrtan je u manjem mjerilu, koje bi odgovaralo mjerilu 1 : 1496). Tlocrt nosi nadpis: »P i a n t a di Ogulin in Croatia con scala medosima che nelli altri disegni« i označen je brojem 30. Ta je karta vjerojatno zato izrađena u manjem mjerilu, da se još jače iztakne smještaj grada između ponora i korita. Karta je izrađena u boji, tlocrti zidova položeni su crvenom bojom. Iz tog se tlocrta još vidi, da je izpred samog grada postojalo selo, koje je bilo smješteno na mjestu današnjeg šetališta i protezalo se dalje prema Mamulinoj ulici. Na istoj karti dani su na talijanskom jeziku podatci o ponoru i podzemnom toku rieke Dobre. 3. Stierov tlocrt grada Ogulina iz god. 1660. Drugi poznati tlocrt grada Ogulina izradio je inženjer Martin Stier oko god. 1660. On bijaše, kao i Pieroni, poslan, da razgleda stanje utvrda i da učini priedloge za obnovu prema savremenom napredku u gradnji utvrda. U svom tlocrtu grada Ogulina on je prikazao stanje, kakvo je zatekao i ucrtao je svoju osnovu, kako da se tvrđava modernizira i time obrana pojača. Kartu, koju ovdje donosim (si. 6.), izradio sam prema svjetlopisu,

6 koji je napravljen po originalu.

7 Budući da svjetlopis nije bio dosta jasan, da se po njem može izraditi dobra autotipija,

8 nacrtao sam tušem prema svjetlopisu novi tlocrt u mjerilu oko 1 : 548. Budući da sam obje glavne kule sa spojnom zgradom smatrao pročeljem, okrenuo sam sliku za 180°. Tlocrti zidova, koji su položeni crnim tušem, postojali su u vrieme Stierovo svi. Jedino bi se moglo uzeti, da nije postojao onaj uzki hodnik, koji je označen slovom T. Na tom je mjestu prema Pieroniu i Valvasoru (si. 17.) stojao drveni most i ulazna kula kraj crkve. Valvasorova slika objelodanjena je god. 1689., a Stierova potječe iz god. 1660., pa izgleda, da Stierov tlocrt u tom dielu nije točan, te bi se mogao smatrati njegovim priedlogom, da se ta uzka prostorija izgradi. No s druge strane on vrata T nazivlje novim vratima (Neues Thor), a nova vrata obično se probijaju u stieni, koja već postoji, pa je prema tomu morao tad postojati hodnik s ulaznom kulom u početku hodnika i zalaznom kulom na kraju, koja je u Pieronia bila ulaznom kulom. Na dielu M

—N tlocrta ucrtao je Stier stare zidine i nova utvrđenja, koja bi se prema njegovu priedlogu imala izgraditi. Da se prema tomu na mjestu T imao tek sagraditi hodnik, Stier bi bio ucrtao i prijašnje 5 Fras, Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze in Kroatien. Zweite Auflage. Agram 1850., str. 276. * Svjetlopis nalazi se u zbirci Povjerenstva za očuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji. 7 Original se nalazi u bečkoj Dvorskoj knjižnici (sada: National-Bibliothek!) pod br. 8608. 8 Vidi: Szabo, Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1920., str. 176.