VJESNIK 11. (ZAGREB, 1945.)

Strana - 121

JURAJ BOŽIČEVIĆ: O NACRTIMA STAROG FRANKOPANSKOG GRADA U OGULINU 1. Potreba gradnje grada i njegov smještaj Kad je god. 1463. propalo bosansko kraljevstvo, bijahu Turcima širom otvorena vrata u našu užu domovinu. Oni sve to više nadirahu u predjele Hrvatske robeći i paleći i odvodeći pučanstvo u robstvo. Da bi se Hrvati lakše odhrvali čestim turskim navalama, mnoge su vlastelinske dvorce i zamke pretvorili u tvrđave ili stražarnice, a bile su sagrađene i mnoge nove utvrde. I kraj oko Ogulina imadaše mnogo tvrdih gradova i stražarnica, koje su priečile Turcima pristup u ove strane i dalje u Kranjsku. Grad i varoš Modruš mnogo je Turcima smetao na putu prema Primorju, pa su na njega češće navaljivali. Zbog nepristupačnog položaja grada na briegu, nisu Turci nikada taj grad osvojili. Ali je zato varoš izpod grada nastradala, jer bijaše slabije utvrđena i, što se tiče obrane, na nezgodnom mjestu. Turci je zauzeše god. 1493. i razoriše. Nikad se više nije ta varoš podigla, dok se grad na briegu još duže održao, ali su ga sami vlastnici sve više zapuštali, dok nije posve opustio. Od nekoć znamenitog i velikog grada postoje danas još samo neznatne ruševine, kojih će s vremenom posve nestati. Nakon razorenja varoši Modruš čini se, da grad na briegu nije više imao one važnosti, kakvu je prije toga imao. Sam grad mogao se radi svoga smještaja izvrstno braniti, ali to ne bijaše dosta, jer su Turci mogli ravnicom mimo tvrđavu prodirati prema Gorskom kotaru i Kranjskoj. Istina, postojala je izpod Kleka tvrđava Vitunj, ali se čini, da je bila preslaba, da prieči nadiranje Turaka u ove krajeve. Trebalo je stoga, da se sagradi nova tvrđava, koja će biti podesna ne samo za obranu, nego također da se iz nje lakše i navale provedu. U tu svrhu bilo je naročito povoljno mjesto na ponoru Dobre u Ogulinu (si. 1). Taj ponor narod zove Đulin ponor, a Dobru Đula. Kroz hiljade godina dubia je sebi rieka Dobra korito, ponajviše u vapnencu i dolomitnom kamenju. Izdubla je ona više korita, koja nisu tako duboka kao sadašnje, koje je kod ponora oko 48 m duboko. Čitav Ogulin izpresiecan je starijim koritima Dobre, no kako se gradić širio na sve strane, tako su malo po malo zasipavali ta korita, pa danas, osim glavnog, dubokog korita, postoji još korito zvano Struga (K, si. 2.) i korito, koje vodi u sela Zagrad i Podvrh (H, si. 2.). Kako je grlo ponora, gdje Dobra ponire, razmjerno uzko, dotječe koritom za vrieme jakih ili dugotrajnih kiša više vode, nego može grlo ponora progutati, uslied čega se voda zaustavlja i počne u koritu rasti. Prije nego se glavno korito napuni vodom, odvaja se jedan dio vode i teče sporednim koritom (H) Zagrad, da se nakon kratkog toka opet razdvoji, te jedan dio teče oko staroga grada koritom F prema dubokoj jami B, zvanoj