VIESTNIK 9-10. (ZAGREB, 1941.)
Strana - 41
41 se gonila gradskim područjem, a nije se tu prodavala, nije bilo određeno, koliko se imade ubirati u ime mitnice, već je to — izgleda — bilo prepušteno od slučaja do slučaja slobodnoj ocjeni kaptolskih organa. Vjerojatno se mitnica ubirala prema svakodnevnoj cijeni stoke, jer se kaže, da se imade uvijek ubirati razborito (»Semper tarnen praevia ratione«). Prelazimo na pijacovinu, kako se ubirala, te na tarifu, kako je bila utvrđena. Kao osnovica za plaćanje pijacovine uzimala se dijelom stanovita količina pojedine robe (bala, omot, kola, tovar i slično), a dijelom se plaćala u određenom postotku od vrijednosti robe, koja se izlagala na prodaju, dok se kod stoke plaćala od svakog pojedinog grla. Plaćanje pijacovine vršilo se ili u gotovu novcu, što je bilo redovito, ili u nekim slučajevima u naravi. Kod poljoprivrednih proizvoda, kod živeža, drva, proizvoda kućnog obrta i stoke plaćao je pijacovinu jednako kupac kao i prodavalac prema ustanovljenoj tarifi; tako se plaćala zapravo u dvostrukom iznosu. Sama se pijacovina plaćala, kako slijedi, i to: Od bale skrletnog sukna pol »fertona« 22 čistoga srebra (25 denara). Kod ostalih vrsti sukna i druge trgovačke robe plaćala se pijacovina sa 2 denara od svake »marke srebra« 23 ustanovljene vrijednosti što znači 1% od prodajne cijene. Od tovara, što ga pojedinac može ponijeti (»de singulis ponderibus hominum«) bilo platna ili običnog sukna (po svoj prilici proizvoda kućnog obrta) plaćalo se 2 denara. No u slučaju, da je ovakov tovar veći ili manji od uobičajenog, plaćala se i pijacovina prema ustanovljenoj vrijednosti. Od pojedinih zobunaca ili surki — bilo muških ili ženskih — od sivoga sukna plaćalo se 1 obul 24 . Od ostalih pak zobunaca i kabanica — vjerojatno iz boljeg sukna — plaćala se pijacovina 22 »Ferto« ne 'bijaše novac u opticaju, nego računska jedinica u vrijednosti od četvrtine marke srebra (50 denara). 23 »Marka srebra« nazivana još i grivna (Marca, marca argenti, wlgo gryvna) nije bio novac u opticaju, nego računska jedinica na osnovi čistog srebra, i to ne samo kod nas, već i drugdje u Europi. Dijelila se na 5 penza u vrijednosti od 40 denara za svaku penzu ili na 4 fertona u vrijednosti od 50 denara za svaki ferton. Prema tomu je marka srebra sadržavala 200 denara tekućeg novca. Marka je imala u razno vrijeme u pojedinim krajevima i raznu vrijednost. Tako je kölnska marka imala 233,812 grama, bečka marka 280,668 grama, a zagrebačka marka (marca sclavonica) 224.4917 grama čistoga srebra. 2 * »Obul« je sitan novac u prometu u vrijednosti od pol denara.
