VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)
Strana - 25
25 koji je dosada nadjen, potiče po mnijenju Brunšmida od hercega Andrije II. (1197—1204). Taj novac nam pokazuje sliku gore okrenuta polumjeseca, a povrh njega šesterokraku zvijezdu sa napisom: + Andreas D(ux) Cr(oatiae). Po jednom lošije sačuvanom primjerku toga novca, čitali su prije 20 ) Dal(matiae) r(ex). Da to čitanje nije ispravno, primjetio je Brunšmid, a povrh toga valja opaziti, da Arpadovci naslov kralja Dalmacije nikada zasebno ne rabe. To čitanje i tumačenje danas tim većma otpada, jer imamo jedan primjerak toga novca, na kome je jasno ispisano D. CR. 21 ) U liku pako polumjeseca i zvijezde naslućuje Brunšmid najstariji grb hrvatskoga kraljevstva. Inače ima taj novac tip frizaškoga novca, dva najme tornja. Da novci ugarskoga kraljevstva za vrijeme prvih Arpadovaca nisu bili legalno platežno sredstvo, dokazuje nam listina 22 ) Andrije II. od g. 1217., gdje već kao kralj ugarski i hrvatski veli: Istud specialius adiciendo statuimus, quod licet nunquam moneta regalis in regno banatus sive ducatus facta fuerit ab aliqao rege, tarnen a successoribus nostris si fieri contingeret, quod non credimus, populi ecclesie, tarn episcopi quam capituli, mercimonia sua vendendo vel emendo dare non compellatur dare pro eadem, nec etiam monetarii ad aliquod forum episcopi, causa exercende monete, accedere aliquo modo présumant, et si inventi fuerint, per quadraginta dies capti ab officialibus episcopi in carcere detineantur, omnes res suas, quas tune erga se habent amittentes«. Tu dakle kralj izrično konstatuje, da u hrvatskom kraljevstvu — in regno banatus sive ducatus — nijedan kralj nije kovao, nit će kovati kraljevski novac. Po tom je dakle jasno, da se je pravo kovanja novca smatralo posebnim vrhovničkim pravom hrvatskoga kraljevstva, jer kralj još izričito odredjuje, ako bi koji njegov nasljednik ipak kovao za Hrvatsku kraljevski novac, da ga nijesu dužni u prometu primati, pače, da se monetari koji bi ga htjeli u promet staviti, imadu kazniti konfiskacijom i zatvorom od 40 dana. Posebno vrhovnicko pravo kovanja novca hrvatskoga kraljevstva zaista nije bilo moguće snažnije utvrditi. Kralj Andrija, kad je bio hrvatskim duxom, imao je svoju posebnu kovnicu 23 ) i posebnoga pretstojnika komore (camerarius ducis), 20 ) Brunšmid, 1. c. VV. p. 187. 21 ) Smičiklas: Cod. Dipl. III. p. 143; Fejér: III/I 210—4; Theiner: Mon. Hung. I. 83—4; Wenzel: XI. 147. 22 ) Brunšmid: Vjes. arh. VII. p. 189 veli, da je Andrijina kovnica bila valjda u Zagrebu. 23 ) Sr. listina Andrije od 1198 (Cod. II. p. 309). Brunšmid: 1. c. p. 189. Truhelka: o. c. p. 8.
