VJESNIK 8. (ZAGREB, 1939.)

Strana - 7

kneževske isprave diplomatika treba da odredi, kako i u kojem se opsegu smiju upotrijebiti kao historijski izvori. Franjo Rački, koji se u više navrata i u razne svrhe dotaknuo kneževskih isprava kao i ostalih iz dobe hrvatske narodne dinastije, koji ih je promotrio i sa diplomatičkog i sa historijskog gledišta, odredio je svojim nasljednicima smjernice za daljnji rad. U svojim »Odlomcima i zdržavnoga prava hrvatskoga za narodne dinastije« (Beč 1861.) istaknuo je, u vezi s riječima »quae est metropolis usque ripant Daniibii et pene per totum regnum Chrobatorum« Trpimirove isprave, da na čelu hrvatske crkve stajaše splitski nadbiskup, neposredni potomak solinskih prvostolnika i baštinik njihovih prava. Splitska crkva, kaže Rački, ima velike zasluge za hrvatski narod; njezinim se djelovanjem pokrstio a pod njezinim vodstvom stupio u krug kršćansko-evropske prosvjete. Stoga je splitska crkva punim pravom postala »stolnom crkvom do obale Dunava i skoro po čitavom hrvatskom kraljevstvu«. Dalje ističe naslov Trpimira i Mutimira »dux Chroatorum« i oznaku zemlje kao »regnum Chroatorum«, franačko pokroviteljstvo, izraženo u Trpimirovoj ispravi riječima: »Regnante in Italia piissimo Lothario Francorum rege« i činjenicu, da Mutimir sjedi na očinskom prijestolju i da se time pozivlje na nasljedno pravo na hrvatsko prijestolje. Vrlo mu je važna činjenica, da se dvorski župan (iupanus palatinus) Budimir spominje u Mutimirovoj ispravi na prvome mjestu medu svim dostojanstvenicima, koji su na njoj potpisani (str. 18, 55, 56, 59, 82, 93 i 121). U lijepoj i temeljitoj studiji »Kada i kako se preobrazi hrvatska kneževina u kraljevinu« (Rad 17. g. 1871.) Rački najprije konstatira, da se, nakon Trpimirove i Mutimirove isprave, u IX. vijeku nije sačuvala nijedna vladalačka sve do dobe Petra Krešimira u XI. Kao što Trpimir i Mutimir nose naslov kneza, tako papinske isprave zovu Trpimirove nasljednike Sedeslava i Branimira dux, princeps ili comes. (Rački, Documenta str. 7, 13, 14). Ovi se naslovi u spomenicima javljaju za vladare niže od kraljeva. U Mutimirovoj se ispravi njegova supruga zove comitissa mjesto ducissa. (Rad 17., str. 70—71). Iako je kneževska vlast u Hrvatskoj u IX. stoljeću, u dodiru sa zapadom, naročito s karolinškim dvorom, porasla u svom ugledu i sebi prisvojila neke uredbe, koje svoju lozu vuku iz germanskog shvaćanja kraljevske vlasti, ipak je, kaže Rački, u svojoj biti ostala nepromijenjena prema plemenima, župama i njihovim predstavnicima. Trpimir i Mutimir stvarali su svoje odluke nakon što bi se posavjetovali i sporazumjeli sa svojim županima. Prema