VJESNIK 7. (ZAGREB, 1937.)
Strana - 87
87 nuncijem Tanarijem. Prvih dana mjeseca marta 1680. došao je zdrav u Louvain (Löwen-Louanium), gdje se nastani kod Loyensa, prvoga profesora gradjanskoga prava, koji mu je stan, dok je boravio u Bruselju posredovanjem internuncija, izabrao redoviti sveuč. profesor Stapletonij. 13. aprila upisan je u maticu sveučilišta louvanskoga na str. 314. (g. 1651—1684.). Upis doslovno glasi: »Illustrissimus dominus comes Adamus a Zrinio etc. major. 22 ) Nu u kući Loyensovoj nije mu se svidjelo, a ni društvo u kojem se je tu kretao, i koje ga nije zadovoljavalo. Zato odluči urediti si vlastito kućanstvo. Skoro na to ponudi mu stan red. profesor prava Liser, koji je bio rodom Njemac iz Trevira, a nekoć učitelj (prefekt) kod grofa Većeslava Althaimba. Kod toga je ostao na stanu, dok nije tamo dovršio nauke. Polazio je marljivo predavanja, te je dva puta učestvovao u takozvanim subotnjim raspravama — disputacijama i dva puta u raspravama kolegija bakalaurea, napokon se je natjecao za stečenje fiskata, dok je prije morao dobiti čast bakalaurea. Od šestorice, koji su se natjecali, bude Zrinski izabran fiskom sveučilišta. To je pobudilo ne samo zadovoljstvo i aplaus na sveučilištu, već i u gradu, čemu se pridružiše mnogi bakalaurei. Taj izbor proslavio se je javno naredne noći. Nastupajući Čast fiskusa 7. septembra 1680. održao je t. zv. »subotnja predavanja« (disputatio). Zaključni dokaz ove rasprave bio je: I. Privilegij dan od vladara djacima, ne može se na njihovu štetu opozvati; II. Takov je privilegij vječan i ako bi se postavio zakon opći protivan tomu privilegiju, to se ipak ne dokida privilegij. III. Privilegij opet nije tako vječan, a da ga se opet nebi mogli djaci odreci. 22. novembra 1680. učestvovao je Zrinski kod rasprave Andrije Hausena o temi: »An parentum victoria ex querela parta fratribus defuncti prosit?« U 4. zaključku teze učestvovao je Zrinski. Zrinski je ovakove dogadjaje na sveučilištu u Louvain-u bilježio u zasebnu knjigu, iz koje evo smo saznali gore spomenute činjenice. Zadnja je zabilješka od 16. januara 1681. i to o disputaciji, koju je branio Ivan Henrik Huens iz Mehelna. O spomenutim dogodjajima bilježi sam Zrinski: »Anno domini millesimo sexcenfesimo octuagesimo, sub initum martii incolumis Louanium adueni exceptus apud amplissimum dominum Loyens, professorem primarium iuris ciuilis, ubi hospitium mediante illustrissimo domino internuncio tunc temporis Tanario, mihi adhuc dum Bruxellis agenti elegit clarissimus dominus Stapletonius, professor Ordinarius, at cum in domini Loyens hospitio atque aliorum contubernio ple-) Arhiv sveuč. louvanskoga matric. N. 26. u drž. arkivu kralj. Belgije u Bruxellesu. (Vidi dop. drž. arkiva u Zagrebu 1933.).
