VJESNIK 7. (ZAGREB, 1937.)

Strana - 12

12 ratam et gratam habentes, predictum monasterium... et moniales... ab omni jurisdictione siue subiectione duximus perpetuo eximendas.

2

) Druga povelja, koju donaša Farlatti, datira: 11. juna 1260. Papa Aleksandar IV. uzimlje zamostan Sv. Nikole, sve njegove redovnice i posjede pod svoju zaštitu. U povelji veli papa: Vestris justis postulationibus clementer annuimus et monasterium sancti Nicolai Jadrensis ... sub beati Petri et nostra protectione suscipimus et presentis scripti priuilegio communimus. In primis siquidem statuentes, ut ordo monaisticuis qui secundum deum et beati Benedicti regulam, atque institutionem mortialium inclusarum sancti Damiani Asisinati et formulam uite vestre a felicis recordations Gregorio papa predecessore nostro ordini vestro traditam, cum adhuc esset in minori officio constitutus, in eodem monasterio institutus esse dignoscitur, perpetuis ibidem temporibus inuiolabiliter obseruetur.

3

) U njegovoj povelji je uklopljena i povelja nadbiskupa Lovre koju smo prije vidjeli. Nadbiskup Lovre izričito kaže da je samostan Sv. Nikole bio benediktinski samostan, te da su redovnice tog samostana prigrlile regulu Sv. Damijana, t. j. klarisa, da je ta regula spasonosna, pia stoga, posavjetovavši se sa svojim Kapitulom, od srca potvrđuje njihov prihvat te regule i oslobađa ih prema crkvenom pravu od svoje jurisdikcije. Papa palk uzimlje te redovnice pod svoju zaštitu, i pošto je upoznao da se pored regule Sv. Benedikta vrši i pravilo koje je dao redovnicama Sv. Damijana papa Grgur, to on to potvrđuje i hoće da se unaprijed bezprijekorno opslužuje. Smisao ovih povelja bi bio: Redovnice Sv. Nikole i nešto prije su nastojale opsluživati pravilo klarisa, i, kad su vidjele da ga mogu opsluživati, formalno ga prigrliše. Ovim poveljama bi uzakonjeno ono što su oni već privatnim putem držali i vršili. To bi bio pravni sadržaj prvog dijela. Drugi pak dio jest: pošto su ove redovnice primile pravilo klarisa, to im se i daju prava koja tom redu pripadaju: oslobađaju se biskupske jurisdikcije i uzimlju se pod direktnu vlast i zaštitu Svete Stolice. Prema svemu ovome čini se da Farlatijevoj godini nema prigovora. Ipak, O. Donat Fabijanić, koji je u svom djelu često citirao Farlatija, jer ga je dobro poznavao, ne prihvaća Farlatijeve godine, nego tvrdi da su spomenute benediktinke prihvatile red klarisa 1247. godine. Nažalost ne navodi nikakva razloga svoje tvrdnje.

4

) O. Benvenut Rode zabacuje i jedno i drugo mišljenje, te kaže da se posve sigurno mora taj događaij staviti u još ranije godine, svakako 2

) Smičiklas: Codex Diplomaticus V. 667 n. Donaša povelju prepisanu iz originala. 3

) Ibidem, V. n. 673. *) P. Donato Fabianich: La storia dei Frati Minori in Dalmazia. I. 35.