VJESNIK 7. (ZAGREB, 1937.)
Strana - 101
101 i ine čafcovačke starine, koje su tamo nadjene. 89 ) Da je biblioteka bana Nikole Zrinskoga doista došla u ruke Adama Zrinskoga, a poslije u ruke grofova Dauna, vidi se naročito po tom, što u toj biblioteci imade knjiga, od jednoga i drugoga, oca i sina, Adam je Zrinski očevu biblioteku proširio novim tečevinama, koje je providio rukopisnim »Ex libris comitis Adami a Zrinio«. Ovakovih knjiga ima u Zrinskovoj biblioteci 29 komada, a medju o-vima i spominjana disertacija Adama Zrinskoga »Disputatio juridica« (1679.) i rukopis »Manuscriptus comitis Adami a Zrinio ex jure ciuili«. Tu su i njegovi vojnički rukopisi »Fortificatio militarise sa strateškim likovima; kako vidimo i on se je kao i otac njegov bavio strategijom. Kako je Adam Zrinski bio dobrotvorom franjevačkoga samostana u Čakovcu, nije ni čudo, da su Franjevci dali sačiniti njegov portret, naslikan uljenim bojama g. 1708., koji još i danas visi u samostanskom refektoriju. Na tom portretu je napis: Vera effigies Adami a Zrinio. singularis benefactoris conuentus Chactornensis P. P. Franciscanorum, qui in pugna contra Turcas ad Zlankamen habita occubuit 19. augusti 1691. aetatis suae 28. an... 70 ) U galeriji grada Rudnice u Češkoj, čuva se više uljanih portreta Zrinskih, a medju ovima i portret Adama Zrinskoga, koji ga prikazuje kao dječaka od kojih 16 godina u velikaškoj nošnji. Još nam je sačuvan jedan mali bakrorez od Tobije Sadler-a (Tob. Sadler sculp.), koji prikazuje knjižnicu sa raznim ratnim trofejima, i kod stola u stojećoj pozi Adama Zrinskoga u velikaškoj nošnji. Ispod trofeja na stupu je grb Zrinski. Lik Zrinskoga naliči portretu u Rudnicama. 71 ) 88 ) G. 1918. nadjeno je u Čakovcu mnogo zrinskih spisa, i novijih arkivalija, što je sve izručeno na čuvanje kr. sveučil. knjižnici u Zagrebu. 70 ) Tamo je i portret Adamovoga oca Nikole Zrinskoga s napisom: Comes Nicolaus a Zrinio, regni Dalmatine. Croatiae et Sclauoniae banus ac P. P. Franciscanorum provinciae s. Ladislai Chactornen. introductor et illocator an. 1659. 71 ) Bakrorez taj, dosad jedini poznat, nadjen je u samostanu varaždinskih Uršulinaka, te je posredovanjem g. prof. dr. Franje Bučara darovan ozaljskom muzeju.
