VJESNIK 6. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 220

220 24. Gjuro Križanić, kustos od g. 1867. do 1884. taj je poslednji kustos, koj je kao takav stanovao u kustoškoj kuriji. Križanić je u prosincu g. 1884. imenovan kantorom, i to proti njegovoj volji, te bez njegovoga znanja, što je staroga gospodina veoma ozlovoljio, pak se pripovjeda, da je znatnu svoju imovinu, koju je nakanio ostaviti katedralnoj crkvi, oporučno ostavio u razne ine dobre svrhe. Križanić je i kao kantor ostao u kustoškoj kuriji do svoje smrti 8. XI. 1885., unatoč zaključka kaptola pod br. 159 1884. Nakon smrti Križanića uselio se je u tu kuriju Stjepan Matković, koj je u toj kuriji kao kantor umro 23. VIII. 1889. Iza Matkovića stanovao je u toj kuriji Julio Vreve, koj je u njoj umro 25. IV. 1906. Kada se je Budicki uselio u kuriju br. 8. dobio je od Kaptola dozvolu, da iz kurije br. 28. dade prenesti parkete, kojima je popoditi dao dvije sobe u kuriji br. 8., dapače čini mi se, da sam u kapt. zapisnicima čitao, da je Budicki u svrhu prenosa i postavljanja tih parketa dobio i njeku novčanu pripomoć. G. 1906. je uslijed odredbe Kaptola i duhovnoga stola u kuriju br. 28. premještena iz sgrade pred katedralom i Bakaćeve kule metropolitanska biblioteka. Taj prenos je po odredbi Kaptola izvršio Ivančan, a stojao je 1151 krunu 64 filira, a za Wertheimsku blagajnu u koju su spremljene Valvazorove zbirke slika, plaćeno je 350 kruna (Kapt. zapis. br. 812. 1906.). Pošto je oko g. 1916. metropolitanska biblioteka, smještena za vrijeme od 50 godina u prostorije kr. sveučilištne biblioteke, to je u vrijeme rata kurija br. 28. dana u zakup častniku Čulugoviću, poslije je tamo bio smješten bogoslovni fakultet zagr. sveučilišta, a g. 1929. uzele su u zakup prvi kat ove kurije njeke katoličke organizacije^ dočim u parteru stanuje sakristan katedrale Brglez i podvornik bogoslovnog fakulteta, dočim su dvodištne zgrade dane u zakup posjedniku automobila Fritzu, pivnica nije dana u zakup. Kurija broj 30. Zemljište na kojem je bila njekoč kaptolska kurija broj 30., sa onim dijelom zemljišta, na kojem je biskup Vrhovac g. 1827. sagradio do prvobitnog sjemeništa drugu polovinu današnjega sjemeništa, je po svoj prilici onaj prostor, o kojem veli povelja biskupa Stjepana II. g. 1237. »Quamobrem et (curiam) vicinam ecclesie ex parte septemtrionis cum piscina iuxta eandem existente, dedi-