VJESNIK 6. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 213

213 dominus prelatius noster episcopus zagrabiensis, cum vacant, canonicis zagrabiensis ecclesie tantum, nec sunt certis canonicatibus vel dignitatibus alique ex eisdem annexe, prêter curias prepositi et lectoris zagrabiensis, quia ille due curie ipsis dignitatibus inveniuntur annexe ab antiquo. (Tkal. Mon. Eppatus Zagr. T. II. Cap. VIII. p. 17.). Ova ustanova kapt. statuta g. 1350. dokazuje, da su prepozitura i lektorija od prastarih vremena, još prije pisanih najstarijih danas poznatih kapt. statuta posebno opredijeljene kurije, prem se ne može ustanoviti, gdje su iste na kaptolu stoj ale, i tko ih je sagradio. Prema konstituciji zagr. biskupa Petra Herešincija, koj je u Zagrebačkoj biskupiji biskupovao od g. 1585. do 1587. se znade, da je u njegovo doba kurija lektorije u kojoj je rezidirao lektor Nikola Zelnicaj bila na onome mjestu, gdje je lektorska kurija, u kojoj su lektori stanovali do g. 1884. Ta je kurija za biskupa Petra Herešincija imala sa južne strane medjaša tadanjega katedralnoga arhidjakona Stjepana Budovcija, sa sjeverne strane dubičkoga arhidjakona Martina Zempčina. Budovcijeva kurija bila je na zemljištu, gdje je danas broj 28. a Zeompčinova je bila, na današnjem broju 26. (A. Cap. ant. fasc. 17. ir. 71.). Nu lektorska kurija, koja je za biskupa Petra Herešinca bila na današnjem broju 27. nije ona ista gradjevina, koju spominju statuti godine 1350., jer je ona zgrada, koja je bila lektorija do g. 1884. sagradjena na istočnoj strani na zidovima bivše kaptolske tvrdjave, a Kaptol je zidovima utvrdjen u drugoj polovini XV. stoljeća, pak je po tome jasno, da je potonja lektorija gradjena u kasnije doba, kada je već djelomično napuštena kaptolska tvrdjava. O lektorskoj kuriji koju spominju kapt. statuti g. 1350. čini se da je govora u crkvenim računima od g. 1488. do 1498. kada se veli, da je lektorska kamenita kurija na novo pokrivena te procijenjena na XVI. forinti, pak da se je u nju uselio nakon uplate procjembene vrijednosti od XVI forinti Lektor Petar de Misolia. Već se po niskoj procjembenoj vrijednosti vidi, da to nije mogla biti ona velika kurija, koja je u potonje doba bila lektorija, (Tkal. M. C. Z. XI. pag. 291.—293.). Nije poznato, tko je danas stojeću zgradu, koja je do g. 1884. bila lektorska kurija sagradio, samo se iz jedne bilježke u kaptolskom Albumu godine 1613. može zaključiti, da je lektorska kurija, koja je tada obstojala bila trošna. Tada se o lektorskoj kuriji veli: »Domus lectoralis ruinam miniatur, et totali tectum