VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 229

229 koju je počeo graditi Stjepan Puc — dovršio, a u kantoratu je dao sagraditi kuhinju. (Mem. 23.). M- Prigodom požara g. 1731. izgorila je kurija Ivana Radića, pak je on na istom mjestu dao novu sagraditi. (Kercs. Annuae 104.). 15. Ivan Kos-Hondrey, (1730.—1767.) piše u svojoj oporuci, da mu je g. 1731. izgorila kurija, pak je za gradnju nove kurije potrošio 1000 imperijala. (Act. Cap. saec. XVIII. fasc. 39. nr. 22.). 16. Krčelić piše, da je Ivan Jelušić rodom Magjar sagradio kuriju na zemljištu, koje je još od požara pusto bilo godine 1743. On je kanonikovao od 1737. do 1756. (Annuae 293.). 17. Tomo Augustić je opisao u bol. kronici požar od 23. VI. 1674., pak bilježi, da su tom prilikom izgorile kurije, Mihalja Šikutena, Mihalja Šimekovića, Petra Bundića, Mihalja Jambrekovića, Mihalja Rožmana, Gjure Brezarića, Matije Ledera, Vuka Križanića, Stjepana Želiščevića, Ivana Antolkovića, Matije Štoklasa, Ljudevita Vukoslavića, riječju sve kurije sa obih strana kaptola od franjevačkoga samostana prema sjevernim vratima kaptolske tvrdjave. 18. Grgur Paravigić, (1704.—1716.) bolonjski rektor, opisao je požar g. 1706. od 14. VI. prema opisu, kojega mu je u Bolonju poslao kanonik Petar Šišinački; tom je prilikom pogorio doljni dio kaptola, izuzam franjevačkoga samostana,, te kuće kanonika Gjure Funteka, koju je njekoč sagradio Aleksander Mikulić, dok je još kanonikom bio. 19. Bol. rektor Adam Čegetek opisao je zagr. požare od g. 1730. i 1731. pak piše, da je potonji požar uništio franjevački samostan i sve kanoničke kurije počam od samostana do sjevernih tvrdjavnih vrati, neštedeći ni Čegetkove kurije. Tom su prilikom pogorile kuće Ivana Mužinića, Ladislava Bedekovića, Gjure Plepelića, Gjure Dumbovića, Franje Tausija,, Nikole Pepelka, Davida Lengyela, Ivana Radića, Petra Zaverškoga, Adama Stepanića, Adama Čegetka, Stjepana Puca, Gjure Marčelića, Josipa Pogledića, Petra Matačića, te više kuća u Opatovini, pod Zidom i na Potoku. (Bol. Kron. 356.). Sva je prilika, da je najveći dio tih kurija bila drvena slamom ili daščicama pokrivena gradjevina. Ne ima dvojbe, da će se ovi podatci o kanoničkim kurijama popuniti, a gdjekoje netočnosti i krive kombinacije izpraviti, kada bude tko dospio pomnije proučiti kaptolske arkivalne spise i kada će se u buduće publicirati spisi, koji se još kojekuda raztepeni nalaze.