VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 227

227 Povećanje vrtova u kurijama od br. 18 do 23. U drugoj polovini XIX. stoljeća zamolila je vojnička uprava u Zagrebu zagr. kaptol, da joj dozvoli na onom prostoru pod kurijama od br. 18. do biskupove bašće, koji je njekoč bio kapt. ribnjak a tada već zapušten i zamuljen i neogradjen. upotrijebiti za vojničku jašionu. Kaptolu je bilo težko ne uvažiti molbu »GeneralKomande«, ali pošto je ista nakon kratkoga vremena odgovorila, da joj to zemljište ne odgovara, te će radje prirediti si jašionu u dvorištu sgrade General-Komande, zaključio je Kaptol, da uživatelji kurija na desnoj strani Kaptola, koji uživaju vrtove u širini svojih kurija, produlje iste do ceste Ribnjaka,, te plate u zajedničku blagajnu 23 novč. po četvornom hvatu, a kaptol je sav taj prostor dao ograditi drvenim plotom. (Kapt. zapis. 475. 1878.). G. 1908. je taj drveni plot tako trošan bio, da je gradsko poglavarstvo upozorilo kaptol, da se taj plot, koj je već posve trošan, solidnijim plotom zamijeni. Kaptol je tada zajedničkim troškom dao novu zidanu ogradu podići. Neopredeljive kurije. Imade njekih publiciranih i nepubliciranih podataka o kurijama, glede kojih se ne može ustanoviti gdje su stoj ale ili tko ih je sagradio, pak držim, da je potrebno i nje spomenuti, jer će se možda u buduće naći izvori, po kojima će se moći štogod stalnoga konstatirati. Nižje priobćujem sve izvore, u kojima sam štogod o kanoničkim kurijama čitao, jedino ne spominjem one kuće, koje su njeki kanonici posjedovali u gornjem gradu, jer ima do 60 takovih slučajeva, a nisam stalan u tom pitanju, jesu li u tim kućama kanonici stanovali ili ne. U ostalom sve su te kuće spomenute u knjigama o posjedima u Tkalčićevoj sbirci povjestnih spomenika grada Zagreba, naročito u Sv. IX. X. i XI. Kanoničke kurije, glede kojih nije moći ustanoviti, gdje su stoj ale ili eventualno tko ih je sagradio jesu sljedeće, poznate po dosadanjim izvorima: 1. Mihalj, doktor artis et medicine, (1422.—1423.), imao je kuriju na zapadnoj strani kaptola, pak su mu gornjo-gradjani 1423. godine prekopali jarak na zemljištu i navratili korito potoka Cirkvenika novim smjerom. (Tkalčić, M. C. Z. Tom. II. pag. 82.). 2. Kralj Ladislav je izdao 24. V. 1457. povelju, kojom se kaptolu vraća sav njegov posjed u gornjem gradu »cum suis veris metis ac area, necnom curia et domibus ceterisque alius structuris et edificiis ad eandem turrim de jure et ab antiquo spectantibus et pertinere debentibus (Tkalčić, l.č c. p. 250.). Ovaj posjed zagr.