VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 224

224 Custodis Vita sese ad viginti annos non extenderet, extunc in sortem refusionis expensarum in memoratam Domum factarum anni â dato praesentium ad viginti complendos desiderarentur, tot et singuli eorum pro florenis hungaricalibus duodecim computabuntur, et de eisdem praescrito Domino Custodi disponere licebit, nec ante depositionem talis pecuniae, quantacumque ea foret, idem Venerabile Capitulum valebit Legatarios praeinserti Domini Custodis ex eadem Domo eyicere. Licebit similiter eidem Domino Custodi Boltam, et officinas eiusdem Domus opificibus, et alys quibus placuerit ipsi, locare, et censum pro ipso usu ab ysdem percepto convertere. Si tarnen Mercator Generalis, qualis in Transactione cum Civitatensibus specificatur, per Venerabile Capitulum conduceret, extunc praescriptam Boltham liberum erit Venerabili Capitulo tali Mercatori locare, et pro ipso censum ab inde proveniens usurpare et convertere. Domus autem praescriptae, pertinentiarumque suarum metae sunt, ab oriente forum Venerabilis Capituli, a meridie Platea communis et fundus domus Casnarianae, ab occidente fundus Gregory Buczich, et domus Joannis Politoris Civium saepefati Capituli et â Septentrione Domus Generosi Domini Casparis Orehoczy ViceBani, et Commitatuum Zagrabiensis et Crisiensis Comitis. Super Praemissis autem memorato Domino Custodj nostrae literae Authenticae conceduntur. Lectum per Capitulum. De voluntate Capituli: Franciscus Janchievich Lector m. p. et Canonicus Zagrabiensis. (Act. Cap. ant. fasc. 31. nr. 16.). Dali je Dianešević popravio iza požara vijećnicu i u nju pošao stanovati o tome nisam našao podataka, nu pošto je g. 1648. postao zagr. prepozit, to držim da se je odselio tada u prepozituru, a ako je vijećnicu popravio, to nije poznato, dali mu je kaptol morao kroz sljedećih 17. godina plaćati godišnje 12 ugarskih forinti. Dianešević je umro g. 1670. O sljedećim 231. godinama obstanka vijećnice nije ništa poznato. Njeko vrijeme mislilo se je, da se mora sve staro porušiti. U Zagrebu je obstojao njeki odbor za poljepšavanje grada, a taj je mislio, da čini patriotsko djelo, ako sve stare gradjevine poruši. Toga odbora bio je član i kanonik Ivan Miković (1864.—1882.). G. 1876. je taj odbor djelovao na poglavarstvo grada Zagreba, da ono zahtijeva od kaptola porušenje vijećnice, te je kaptol tražio za