VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 222

222 Kanonik Petar Šišinački bio je bolježljiv, pa kada se je vratio iz Beča sa rektorata bečkoga kolegija g. 1709. dobio je poslije smrti Vrbanića kuriju br. 30. Petar Šišinački (1706.—1714.). Petar Vrbanić popravio je iza požara g. 1706. kuriju br. 30 sa 250 forinti. (Kovačević, II. d. 214.). Poslije se dugo vremena ne znade, koji su kanonici stanovali u kuriji br. 30. G. 1865. 28. XII. umro je u kuriji br. 30. Franjo Šuflaj. (Mem. 127.), a 27. XII. Karlo David. Oko g. 1873. stanovao je tamo Josip Šušković, koj se je poslije preselio u kuriju br. 11. gdje je i umro II. XI. 1879. (Mem. 137.). Oko g. 1877. stanovao je kratko vrijeme u kuriji br. 30. Franjo Rački, koj se je poslije preselio u kuriju br. 13. Kao poslednji stanar te kurije poznat je Mijo Smetiško, a za njega je ta kurija ustupljena nadbiskupskom sjemeništu, koje je iza potresa godine 1880. znatno prošireno. Sama je kurija porušena, a na mjestu kurije sagradjeno je više sgrada za potrebe sjemeništa, samo sam čuo da si je kaptol pridržao pravo na njeki dio dvorišta, medju dvim sjevernim kulama crkvene utvrde, za slučaj, ako bi se na tom mjestu s vremenom gradili stanovi za sakristane. Vijećnica. U prijašnja vremena sve do konca XVI. stoljeća je zagr. kaptol svoje sjednice, kao i sve poslove koje je obavljao kao »locus credibilis« vršio u nutarnjoj sakristiji katedralne crkve, kako to dokazuju još danas u kaptolskom arkivu nalazeći se razni spisi, naročito statuti, koji na svom početku glase, »Nos Capitulum capitulariter in interiori sacristia congregati etc.« (Tkalčić, Mon. Civ. zagr. Tom. II. pag. 318.). Interior sacristia, bio je onaj dio današnje sakristije katedralne crkve, gdje se danas nalaze ormarići prebendara, koji dio sakristije je u doba prije restauracije katedrale g. 1879. bio zidom odijeljen od ostaloga dijela sakristije, koj nije imao ulaza sa vanjske strane već samo iz veće sakristije. U tu nutarnju sakristiju, koja je bila nižja od ostale sakristije, išlo se je kroz tri stepenice dolje, tamo se je nalazila riznica, i u tom su se prostoru obdržavale kaptolske sjednice, i vršili javni poslovi, koji su se ticali službe »locus credibilis«, to jest sastavljale povelje, pečatile javne izprave itd. Još danas živi tadanji sakrista i kaptolski arkivar, u osobi kanonika Antuna Starca, koji je riznicu iz tadanje nutarnje sakristije prenašati dao u sadanju riznicu prvoga kata nad njekadanjom riznicom »in sacristia interiori«.