VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 186

186 prije restauracije crkve u drugoj polovini XIX. stoljeća, nije tamo ulaza bilo, već je sav taj prostor iz vana zazidan bio, a u taj zatvoreni prostor moglo se je samo ići iz veće sakristije na ulazna vrata, koja su bila sa istočne strane. Taj se je prostor u starije doba zvao »sacristia interior«, a išlo se je u taj prostor, koj je bio oko 50 centimetara dublji od ostale tako zvane vanjske sakristije trima stepenicama. U tom prostoru su u staro doba u škrinjama bile pohranjene kaptolske crkvene dragocjenosti, tako zvana katedralna riznica. Za te je prostorije, kustos Gjuro Križanić, kanonik dao načiniti ormare, u koje su se crkvene dragocjenosti spremile. Kada je g. 1879. riznica premještena u današnju riznicu u prostor prvoga kata, nad starom riznicom, bili su ti ormari za gornji prostor nješto previsoki, pak je naročito napis darovatelja i godina namještenja sa ormara skinuta, te na ormar položena. Ove je ormare dao načiniti kustos Križanić oko g. 1870. u Lepojglavi, a načinio ih jekažnjemk Talijan rodom, imenom Peruzzi. Stojali su 3500 forinti. (Kapt. zap. br. 1870.). Kada se u starim kaptolskim spisima čita: »Venerabile Capitulum, frequenti numero ad sonum campanae in sacristia interiori congregatum, etc.« imade se uvi jeke razumjevati ovaj prostor, gdje je bila njekoč riznica, i gdje su se u starije doba kaptolske sjednice obdržavale. Kada je g. 1884. umro Ignjat Kristianović poslednji lektor, koji je u kuriji lektorije stanovao, te je Gugler imenovan lektorom, stvorio je Kaptol zaključak, da se u buduće neće više kolumne seliti u tako zvane kolumoratske kurije, tada je lektorska kurija dana u najam njekom Franji Virandu za 800 for. (Kapt. zap. br. 544. 1884), a g. 1887. zaključio je Kaptol, da se kaptolske kancelarije, arkivi i sva kaptolska družina te sama vijećnica preseli u kuriju br. 27. iz kurije br. 4. Kurija br. 4. je tada dana u zakup zagr. kotarskom predstojniku Šparhakelu, a g. 1910. dobio je za nju podjelnicu Josip Volović, koj se nije u nju uselio, te je zadržao privremeno svoj prijašnji stan, a od stanara ubirao stanarinu, pak kada je umro g. 1911. Nikola Horvat/ dobio je Volović podjelnicu za kuriju br. 5. a kuriju br. 4. dobio je Milan Strahinšćak, imenovan kanonikom g. 1911. Taj je stanovao na br. 4. do g. 1914. kada se je nakon smrti Gustava Barona preselio u kuriju br. 13. Od g. 1915. dalje stanuje u kuriji br. 4. profesor Milobar. G. 1929. hot jela je gradska obćina grada Zagreba odkupiti od Kaptola kuriju br. 4. radi otvorenja nove ulice, da se bude tobože ljepše vidjela fasada katedrale već sa Tkalčićeve ulice a s vre-