VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 173

173 Ecclae. observentur. (Prepis tipkopisa, str. 144. rukopisa Kovačevićevog II. b. 7.). Koliko je istine u tim Kovačevićevim bilježkama, možda će se s vremenom dati ustanoviti. Ne ima dvojbe da su u starije doba, ma da je u blizini katedrale bilo njekohko stanova za kanonike, drugi kojekuda raztepeno stanovali. Tradicija priča, da još danas stoga zvoni svaki dan cinkuš u 8 sati jutrom i 2 po podne cijeli četvrt sata, da odalje stanujući kanomci čuju, kako se približuje vrijeme polazku u crkvu, jer su njeki kanonici stanovali na svojim marofima i u vinogradskim klijetima. Povjest dokazuje, da su bila od XIII. stoljeća dalje veoma ne mirna vremena, od XVII. stoljeća bilo je čestih požara, kako ću nižje priobćiti, da su kanoničke kurije uništavali. Od g. 1220. do 1222. bijesnio je gradjanski rat izmedju kralja Andnje II. i sina mu hrvatskoga hercega Bele, potonjega Kralja Bele IV. (Klaić, Povj. Hrvata, I. 203.), u kojem je zagr. biskup Stjepan I. progonio kanonike, koje rimska kurija zove »Capitulum de Ceresmen«, jer su kanonici možda u ono doba u gornjem gradu, koji se je tada Grech zvao — stanovali. Za biskupa Ivana I (1288.— 1295.), bijesnio je gradjanski rat izmedju Andrije III. i Karla Martella, nakon što su Tatari g. 1242. Zagreb opustošili. Biskup je Ivan I. kao pristaša Karla Martela mnoge odlične muževe kanonikata lišio, dobra im zaplijenio, kojom su prigodom sigurno i kanonički dvorovi popaljeni i uništeni. Jedva su se kroz njeko vrijeme prilike malo promijenili i odnosaji primirili, kada za biskupa Pavla Horvata (1379.—1387.) započe gradjanski rat g. 1382. iza smrti kralja Ljudevita I. — izmedju kćeri kralja Ljudevita I. odnosno njenog zaručnika, kasnije supruga kralja Sigismunda i Karla Dračkoga. (Klaić, Povj. Hrvata II. 197 i sijed.). Kada je kralj Sigismund imenovao Ivana II. Čeha, prezimenom Smilo, zagrebačkim biskupom, imao je taj, koj je biskupovao od 1387. do 1387. umah na početku težke i dugotrajne pravde sa zagr. Kaptolom, a u to su doba već gradjani gornjega grada počeli provaljavati na Kaptol te kanoničke kurije plijeniti i ognjem uništavati. Te su navale gornjogradjana na Kaptol trajale sve do mjeseca oktobra g. 1468. kada je Kaptol sa gornjim gradom od straha pred turskim provalama sklopio savez. Već je Ivan II. g. 1397. izobćio gornjo-gradske gradjane radi provala na Kaptol i uništavanja ognjem kanoničkih kurija. (Tkalčić, M. C. Z. I. 378.), pak se još g. 1468. tuže gradjani, kako je biskup Ivan II. u buli izobćenja odredio »ut filii nostri usque quartam generacionem ad nullos gradus ac ordines, benefici-