VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 166

166 kvena hierarhija nastojala opet svećenstvo katedralnih crkvi u zajednički život udruživati, to je više nego vjerojatno, da je zagrebačka biskupija utemeljena na osnovi zajedničkoga života klera zagrebačke katedrale. (Pripominjem, da sam cijeli uvod u taj člančić priobćio točno po svojedobnoj publikaciji, koju sam prije njekoliko godina napisao u »Katoličkom listu« po sastavku djela: Kirchenlexicon von Wetzer und Welte svezak II. str. 1823.). Moju hipotezu o utemeljenju zagrebačke biskupije na osnovi zajedničkoga života katedralnoga klera, potvrdjuje ta okolnost, što se zagrebačka biskupija u najstarije doba u svim poznatim poveljama nazivlje »monasterium regis s. Stephani.« Ja sam se interesirao, da li se prigodom utemeljenja ostalih biskupija onoga vremena u Magjarskoj u starim onodobnim poveljama za katedralne crkve rabi riječ »monasterium« pak u koliko sam mogao doći do publikacija onodobnih povelja, obsvjedočio sam se, da se u onim poveljama nikada ne rabi riječ »monasterium«, za oznaku katedralne crkve. Za njemačke katedrale se još danas često rabi riječ »Münster«, što je kako mi se čini dokaz, da je kod tih katedrala bio njekoč u običaju zajednički život katedralnoga klera ili kanonika. Nižje priobćujem sve stare povelje, u kojima se nazivlje zagrebačka biskupija »monasterium sancti regis Stephani«. 1. Povelja kralja Emerika od g. 1201. (Tkalčić Mon. Eppatus. Zagr. Tom. I. pag. II.). 2. Povelja kralja Andrije II. od g. 1217. (1. c. p. 45.). 3. Povelja kralja Andrije II. od g. 1217. (1. c. p. 46.). 4. Povelja kralja Bele IV. od g. 1253. (1. c. p. 100.). 5. Povelja bana Rolanda od g. 1267. (1. c. p. 116.). Prema vijestima, koje crpimo o utemeljenju zagrebačke biskupije na temelju povelje od godine 1134. (Tkalčić, Mon. Eppatus. Zagr. I. pag. I.) utemeljujući kralj Ladislav zagrebačku biskupiju našao je za prvoga zagrebačkoga biskupa shodnoga čovjeka, uzornoga života Čeha imenom Duha, a tome je biskupu dodijelio kao pomoćnike, svećenike iz šimežke i zaladske županije. Naravno je, da taj prvi biskup sa svećenicima nije umah prigodom utemeljenja biskupije imao katedralne crkve niti dostatnih stanova, da on i svi pomoćni svećenici svaki posebice stanuju, ali u jednoj povelji imade vijest, po kojoj se vidi, da je zagrebački kaptol, odnosno, da su oni svećenici, koji su od početka utemeljenja zagrebačke biskupije bili pomoćnici novoimenovanoga biskupa Duha zajednički