VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)
Strana - 140
140 prava, sloboštine i povlastice hrvatsko-dalmatinskog kraljevstva 39 }. Nadalje po riječima »postquam coronatus fui Belgradi supra mare in urbe regia« bjelodano je, da je Koloman bio okrunjen za hrvatsko-dalmatinskoga kralja u starom kraljevskom hrvatskom krunidbenom gradu Biogradu na moru. Poslije toga je samostanu opatica sv. Marije u Zadru osigurao trajni mir i kraljevsku slobodu pa cjelokupnost posjeda, da se niti jedan od njegovih podanika ne usudi poništiti ili ugrabiti štogod bilo od pokretnih ili nepokretnih samostanskih dobara. No kako Koloman tada još nije posjedovao grada Zadra, dobro je s obzirom na to opazio već Luci je 40 ) veleći: »Čini se, da je Koloman, premda još nije posjedovao Zadar ni Dalmaciju, dajući opaticama sv. Marije u Zadru kraljevsku slobodu, natrag im dao kraljevsko hrvatsko pravo; što se nema razumijevati o osobama nego o zemljama, koje je samostan posjedovao na hrvatskom kraljevskom tlu.« Ovo je Kolomanovo darivanje kraljevske slobode vrlo umno komentirao odnosno nadopunio opažanje Lucijevo dr. Nikola Tomašić (o. c. p. 132. i 133.) ovako: »Kralj dakle uzimlje u svoju kraljevsku zaštitu posjed opatica, što ga imaju van grada, a nagi asu je da im daje slobodu, ma da faktično još nema grada, ali ga ima pravno, i za to ovdje i naglasuje, da im daje regiam libertatem, kao njihov, ako i ne faktični gospodar a ono zakoniti kralj, pa i već unaprijed prijeti oštrom kaznom svakomu, koji bi samostan u njegovoj imovini smetao. Iz razloga političke taktike posve je shvatljiv postupak Kolomanov, da ovako predobije pristaše u Zadru, koji mu se još kao novoizbranom kralju nije predao. A da Zadrani znadu, da imadu posla sa legalnim gospodarom svojim, pozivlje se Koloman na krunidbu svoju, koja je obavljena in urbe regia, a da isključi mogućnost supozicije sile, naročito ističe da je legalno krunjen na saboru: salvo habiio consilio.« S obzirom na hrvatsko-dalmatinsko kraljevstvo Koloman je posve usvojio i slijedio politiku svojega strica i predšasnika ugarskoga kralja Vladislava, koji nije imao na umu Hrvatsku pridružiti Ugarskoj, nego je, davši joj za posebnoga kralja svoga sinovca Alma, htio da osnuje jedno pobočno kraljevstvo odnosno sekundogenituru 39 ) I dr. N. Tomašić (o. c. p. 86.) drži, da je taj sabor bio prije Kolomanova krunisanja, dok dr. Šišić (o. c. 1925. p, 642) misli, da je bio »p o s 1 i j e krunisanja«. *°) De regno Dalmatiae et Croatiae. Francofurti 1666. p. 114 »Colomanns ..., cum nondum Jadram, Dalmatiamve possideret, monialibus S. Mariae Jadren(sis) Regiam libertatem tribuendo, Regium jus Croaticum remisisse videtur; quod non de personis, sed de terris in Croatiço Regali solo a monasterio possessis, intelligendum est.«
