VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)

Strana - 137

137 narodni za narodnu budućnost upravo udesni bili i odlučili o tisućgodišnjoj gotovo narodnoj sudbini. Iz navedenoga sporazuma ujedno izbija obostrani ugovor, jer kralj Koloman s jedne strane zajamčuje hrvatskom plemstvu posve prema duhu onoga doba mirno uživanje svih dobara i posjeda sa svim njihovim ljudima uz oprost od plaćanja poreza ili daće, a poglavice od dvanaest hrvatskih plemena s druge strane obriču kralju, da će u slučaju navalnog rata svako pleme opremiti najmanje deset konjanika o svom trošku do rijeke Drave t. j. do granice s Ugarskom, a dalje preko Drave na trošak kraljev. Ovaj sklopljeni državopravni ugovor t. zv. pacta conventa tek nam se fragmentarno sačuvao — »jer Tomin t. zv. memorijal, kako dobro veli dr. Nikola Tomašić

33

), je tek izvadak iz jednoga akta, koji je sačinjen na temelju pacta conventa. Izvadjeno je tuj samo ono, što je takodjer privatno-pravnoga interesa, naime točke glede poreza i vojne dužnosti.« Ovakim se eto ugovorom sporazumjela skupština s Kolomanom i odrekla kralja Petra, koji nesamo ne pristade uz zaključke skupštine, nego pode sa manjinom vjernih svojih prijatelja i pristaša, da zakrči put tuđincu Kolomanu, kad je preko Drave pohitio kroz Hrvatsku k Jadranskom moru. Pa upravo kod sudbonosne gore Gvozda, u kojega je negdje okolini hrvatsko-dalmatinski knez Borna kao saveznik franački bio teško poražen od Ljudevita Posavskoga i gdje je prije desetak godina bila skršena moć Kolomanova strica Vladislava, dočeka sad i kralj Petar Kolomana. Žestoka se vodila bitka, u kojoj kralj Petar, kako Rački (Borba R. XXX. s. 134.) kaže: »ostavljen od župana i od vojske, koja se bila kod Drave sakupila, ne (uz)može obustaviti one struje, kojom je većina naroda hrvatskoga bila pošla

34

).« Zaista, boreći se junački kao div, ne htjede preživjeti sloma potpune nezavisnosti hrvatske države i kraljevstva hrvatskoga, već sa svojom družinom dade život za domovinu i slobodu. Gora se Gvozd, gdje je pao, isprva prozva Petrovim Gvoz33

) O. c. p. 84. i 85. Kako je dr. Tomašić na osnovu sačuvanih isprava, pogotovo na osnovu isprave trogirske, potpuno rekonstruirao sadržaj »pacta conventa« u sedam točaka isp. na str. 116.—118. — Vrlo uvaženi historik dr. Max ßüdinger (o. c. p. 128. bilj. 2.) o tom ugovoru odnosno o t. zv. memorijalu Tominom kaže: »Dieses Schriftstück, welches Kolomans Anrücken, die Verhandlungen und Kolomans Versprechen darstellt, sowie die Namen der zwölf kroatischen Župane nennt, ist ohne Zweifel als Kopie eines gleichzeitigen (in kroatischem Interesse abgenommen) Aktes anzusehen.« 3i

) Već je oštroumni historik dr. M. Büdinger (o. c. Leipzig 1866. p. 129. bilj.) dobro bio uočio odmetnuće odnosno izdajstvo hrvatskih velikaša veleći: »Man möchte fast glauben, Peter sei von den Crossen verrathen worden,«