VJESNIK 5. (ZAGREB, 1931.)
Strana - 130
130 Kad se međutim prolaz križara prve križarske vojne kroz Ugarsku i preko Balkana na istok bio svršio, pomišljala je i Kolomanova zaručnica Buzila» kći kneza Rogera (sina glasovitoga normanskoga vojvode Roberta Guiskarda) a vjernoga privrženika pape Urbana II., uz koga je i Koloman sredinom 1096. odlučno bio pristao —, da iz Palerma sa Sicilije pode morem preko hrvatskoga grada Biograda i dalje kopnom put Ugarske. Nekako istodobno po hipotezi prof. Šišića po ugledu valjada u madžarskoga historika Paulera, započela je Kolomanova vojska na proljeće 1097. god. rat protiv hrvatskoga kralja Petra. No prema vrelima o tome nam ratovanju nije ništa potanje poznato, štoviše ni godina sukoba nikako nije stalna, pa se baš u tome znatno razilaze historici, 24 ) nego je stalno samo to, da je za tih godina došlo do odlučne bitke kod planine Gvozda, u kojoj je pao posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar, braneći potpunu nezavisnost Hrvatske. Dok dr. Šišić (Povijest Hrvata. Zagreb 1925. s. 621.—622.), kako je istaknuto, drži, da je ta bitka i pogibija kralja Petra bila »u rano proljeće 1097.«, dr. Rački je u svojoj studiji »Borba južnih Slovena za državnu neodvisnost u XI. vieku« u Radu knj. XXX. (1875.) na strani 122. do 138. temeljito obrazložio, da je bitka kod Gvozda, u kojoj je pao kralj Petar »držeći posljednji u ruci stieg podpune državne neodvisnosti hrvatske« bila poslije ugovora s Kolomanom 1102. god. 25 ) S istraživanjem se i zaključcima Račkoga slažu i naši historici Tade Smičikias (Pov. Hrvatska I. 1882. s. 261.—265.) i Vjekoslav Klaić (Pov. Hrvata I. 1899. s. 125.—127.). Međutim neke upravo dokumentarne činjenice jasno dokazuju, da se hipoteze dra Šišića u ovom razdoblju t. j. za vladanja kralja Petra do ugovora s Kolomanom na Dravi ne mogu nikako održati onako, kako ih je on postavio. Ponajprije je u tom pogledu važno pripovijedanje sicilskoga pisca Normanca Gaufreda Malaterre o zarukama i svatovima kralja Kolomana, gdje se kaže, da je zaručnica Kolomanova, a kći normanskoga kneza Rogera, u svibnju 1097. (miilesimo nonagesimo septimo — mense Maio). na lađama prevezena iz Palerma »in portum Albae, qui juris regis Ungarorum est« (u luku biogradsku, koja je u vlasti kralja ugarskoga), kamo joj je 21 ) Potanje o tom isp. Dr. Nikola Tomašić: Temelji državnoga prava hrvatskoga kraljevstva (Pacta conventa) (P. o. iz »Vjesnika zemalj. arkiva.« Zagreb 1910.) str. 81. i bilj. 378. — Dr. N. Tomašić među ostalim veli: »Po Paul eru bila je bitka kod Gvozda u proljeću god. 1097.«, a u bilješci br. 378. izrijekom kaže »Od hrvatskih povjestničara meće poput Paulera Šišić ... bitku kod Gvozda u g. 1097.« 25 ) Prvi put je Rački o tom pisao u Radu knj. XIX. str. 82.-87.
