VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 19

tikija,

114

), arhonta nad arhonti. Ovi pisahu caru, mrmljajući, radi kojega li razloga jedini Taronac ugrabi carsku rogu (plaću), a od njih nijedan ne dobi ništa. »Jer, rekoše, koju on vanredniju službu čini od nas, ili u čemu on više od nas Romajcima koristi? Stoga treba, da ili i mi dobivamo rogu kao i on, ili da se ni on ne nalazi u kolu

115

) toga darivanja«. Blaženi pako Roman odgovori im, da nije od njega nastala roga za Taronca, da bi na njemu bilo sada ju obustaviti, već za blaženoga cara; a nije pravedno, da ono, što su predjašnji carevi odredili, kasniji obaraju. A pisao je jednako Taroncu, objavivši mu žaobu i zamjeru pomenutih muževa. Ovaj pako podastre (predstavku), da ne može podavati (scilicet na uzvrat) ni zlata ni srebra. Obećao je pako, da će izvan običajno pošiljanih darova davati odijela i mjedi u vrijednosti do deset litara; što je i davao kroz 3 ili četiri godine

116

). A nakon toga podastre, da ne može davati to podavanje (xàxtov), pak je molio, da prima rogu ili badava

117

), kako je to bilo pod preblaženim carem Leonom, ili neka se ona obustavi. Na to je rečeni preblaženi car Roman, da ne bude zamjere kod Kakija, kuropalata i ostalih, ovu (rogu) obustavio. Nu da ga nekako primiri, kad je došao njegov sin Asotij u grad, digne ga medj patricije, i davši mu do volje milošte, posije ga kući. Kad je pako preminuo magister Krikorikij, pretstavi (molbom) Tornikij, sin Apoganemov, da ima usrdnu želju doći i vidjeti cara. Na to pošalje car protospatarija i tumača Krinitu, koji i dovede u grad pomenutoga Tornikija, a car tog istog Tornikija promakne

118

) na čast patricija. Ovaj zatraži svoja prava na Barbarinovu palaču, i čuvši, da je stric njegov, primivši vilu u Kelčini, posjed ove ustupio, reče, da stric njegov nije mogao činiti zamjene na njegovoj očinskoj baštini, pak zatraži, da primi ili palaču ili vilu ; ako li ne, to oboje prepušta caru zato, da ih nemaju stričevići njegovi. Toga radi je car, budući da je i starac Taronac umro, uzeo natrag vilu, a niti doma zato ne uzvrati, jer niti za jedno od ovoga dvojega, kako je gore rečeno, nije bila istavljena hrizovulja. Nakon toga dodje u Carigrad Pankratij

119

), onaj prvi sin magistra ovoga Krikorikija Taronca, pa ga car proizvede (icposßtßaodvj) na zvanje (a&ttu/x) patricija, te on postade i stra1U

) Bio kralj armenski. Brosset: Collection d'historiens arméniens, I. Marquart: o. c. p. 178. Asol vlada 914-928. U5

) evToç. Manojlović, p. 114. op. 2. m

) Manojlović p. 115 drži, da je to kancelarijska primjedba, prem tome shvaćanju stoji na putu daljni kontekst. Stvar u ostalom bez ikoje važnosti. llT

) Manojlović p. 115 prevadja: „a plaću (po-j-a) iliri dar (rcpoî£)

u

; tako i Meursius: Stipendium sive dotem. Ja shvaćam: -ï] npoïxa Xajj.ßavsiv rrjv ^éyav (ili badava da prima rogu), vj sxxonYjvai aôrr

;

v. m

) npor^a^t = proizvede. n9

) Ivan Katolički gl. 28, p. 116. (Laskin).