VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 197

19? Iz ovih gore pomenutih župa poznati su nam pored gore pomenutih popova glagolaša još ovi: 1. iz Šipka: domin Paval Biličić g. 1533. 2. iz Mahnična: pop Jakov Šarac g. 1529., Bartol Tonković g. 1650. i Mikula Lacković g. 1662. 3. iz Hrnetića: pop Petar škrlac od g. 1529.—1555. i pop Grgur Janković g. 1583. 4. iz Dubovca: pop Mihalj g. 1562. i pop Šimun Marešić g. 1641., a iz Gaze (danas dio Karlovca) kod crkve sv. Jakova (koja se porušila tečajem vremena) pop Juraj Mikanović od g. 1527.—1560., pop Paval Kapusović (od 1553.—1561.), pop Petar Žalković od g. 1562.—1588. i don Šimun Stanić g. 1653. 5. iz Novigrada: pop Mate Pridojević, a iz Završja (sv. Križa): Ivan Kolonie g. 1559., Mihovil Pavan g. 1652., Mikula Šeršić g. 1653. i Ivan Jakovac g. 1665. 6. iz Bosiljeva: pop Lovre g. 1501., pop Radić g. 1574., pop Stjepan Lukačić g. 1577., pop Ivan Herendić g. 1680., pop Ivan Muretić i pop Jure Krizmanić g. 1692. 7. iz Ribnika: pop Ivan g. 1465., pop Mikula Vučić g. 1569., pop Štipan Matašić g. 1584., pop Petar Mikuličić g. 1612.—1622., pop Gašpar Mikuličić g. 1630., pop Martin Čučić i pop Petar Šimonović g. 1644.—1659. 8. iz Ozlja: pop Ivan i žakan Luka g. 1459., pop Štipan Stipanić g. 1559., pop Viško Plešić, pop Matko Rajković g. 1647. i pop Mikula Serbie g. 1653. 9. iz Trga: pop Benko Jakovčić 1501—1516. i pop Petar Tovunac g. 1636. 10. iz Krašića: pop Luka Novaković g. 1532.—1542., pop Grgur Žižanić oko g. 1619.-—1631., pop Lukša 2alac g. 1636.—1638. i pop Juraj Tkalčić g. 1645. 11. iz Pribića: pop Andrej Dujmić g. 1657. i pop Mikula Lacković g. 1668.—1673. i t. d. Ali najdragocjenija nam je ova isprava stoga, što nam je sačuvala u onih sedam hrvatskih bilježaka autentične podatke o hrvatskom jeziku u goričkom arhidakonatu (današnjem karlovačkom kotaru) iz 16. vijeka. Poznato je, da u tom arhidakonatu danas vlada jaka mješavina ^čakavskoga i kajkavskoga narečja, te da je u nekim (istočnim) krajevima toga arciđakonata gotovo sasma preotelo mah kajkavsko narječje. Jedino Vukova Gorica je i danas posve čakavsko mjesto, kamo su se u 16. vijeku doselili Hrvati iz sjevero-zapadne Bosne. Međutim bilješke na našoj ispravi nesumnjivo nam dokazuju, da je g. 1596. postojalo u tom arciđakonatu samo hrvatsko čakavsko narječje. Tekst isprave: Universis et singulis dominis parochis in et sub archidiaconatu Goricensi ećclesias féliciter gubernantibus salutem in D(omi)no et omne bonum. Noveritis quod r(evere)ndissimus dominus praelatus noster dignissimus exigentibus summis necessitatibus acclesiarum, omnibus dominis archidiaconis visitationem quam primum fiendam indixit, ad quam peragendam ego quoque accingor. Qua re omnes vos et vestrum singulos hortor, imo authoritate praefati domini praelati nostri et in virtute salutaris obedientiae ac sub poena firmiter mando, ut acceptis praesentibus semper apud ećclesias vestras parati expectate, vitricis ecclesiarum intimate, et illi quoque parati sint ad interrogata îespondere, proventus ecclesiarum in regestis conscriptos habere, ne propter absentiam