VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 141

141 svome prisnom prijatelju danskom kralju Sweinu II. Estridsonu (f 1076.), od koga se nadao pomoći, te kaže: »U ostalom, ako li bi sveta mati rimska crkva ustrebala tvoje vojničke i ratne pomoći protiv bezbožnika i neprijatelja Božjih, želimo po tvom sigurnom poslanstvu doznati, čemu da se ona od tebe nada? Nedaleko je naime od nas vrlo bogata pokrajina uz more, koju drže prosti i kukavni heretici; u toj (pokrajini) želimo da jedan od tvojih sinova postane voda, knez i branič kršćanstva, ako bi ga dao da vojuje za apostolski dvor s nekom množinom njemu vjernih vojnika, što ti je i na srcu, kako nam je priopćio jedan biskup tvoje zemlje«. (»Praeterea, si sancta Romana mater ecclesia contra profanos et inimicos Dei tuo auxilio in militibus et materiali gladio opus habuerit, quae spes nobis de te habenda sit, itidem tua certa legatione cognoscere cupimus. Est etiam non longe a nobis provincia quaedam opulentissima iuxta mare, quam viles et ignavi tenent haeritici; in qua unum de filiis tuis —• si eum, sicut quidam episcopus terrae tuae in animo tibi fore nunciavit, apostolicae aulae militandum dares cum aliquanta multitudine eorum, qui sibi fidi milites essent — ducem ac principem et edefensorem christanitatis fieri optamu«

13

). Obzirom na ovo pismo pape Grgura VII. danskom kralju Sweinu II. Estridsonu većina se historika, koji su se specijalno bavili onim razdobljem, bilo povijesti normanske u južnoj Italiji bilo opet povijesti danske, njemačke ili vremenom Grgura VII. kao: Raeder

14

), Delarc

15

), Langen

16

), Heinemann

17

), Wilhelm Martens

18

) i dr. slaže u tom, da se pod onom sinu danskoga kralja obećanom »vrlo bogatom pokrajinom uz more« imaju razumijevati južnoitalske normanske zemlje, zapravo vojvodina R. Guiskarda Apulija i Kalabrija. Tako na pr. Heinemann (o. c. I. p. 273.) odlučno kaže: »Bez dvojbe su bili donjoitalski krajevi (Ohne Zweifel waren es unter13

) Phil. Jaffé: Bibliotheca. T. II. (Monumenta Gregoriana). Berlin 1865., s. 168. 14

) Danmark under Svend Estridsen og hans sonner- Kjobenhavn 1871. s. 202. 15

) Saint Grégoire VII. et la réforme de V Église au Xle siècle T. III. Paris 1889. s. 107. i 382. 19

) Geschichte der römischen Kirche von Gregor VII. bis Innozenz III., Bd. IV. Bonn 1893. s. 46. bilj. br. 1. • 17

) Geschichte der Normannen in Unteritalien und Sicilien. I. Leipzig 1894. s. 273. 18

) Gregor VII. sein Leben und Wirken. B. II. Leipzig 1894. s. 76. izrijekom veli: »Gregor wünscht, dass der dänische Prinz nach Verdrängung des Normannenherzogs als Vasall des römischen Stuhles die Gebiete von Calabrien und Apulien beherrschen soll«.