VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 9
a kojom je prije vladao Svetopuk. To su dakle spomenici i nazivlja na rijeci Istru. A što je gore više od toga, gdje je učadorena sva Turkija, nazivaju danas po nazivlju rijeka, koje ondje teku 49 ). A rijeke su ove: Prva je rijeka Temeš, druga Tutis 00 ), treća Maroš, četvrta Koros, i opet druga rijeka Tisa — Susjedni 61 ) su pako Turkom na istočnu stranu Bugari, gdje ih dijeli rijeka Istar, koga i Danubijem zovu. Prema sjeveru 52 ) su Pečenezi, a vrše prema zapadu (SouxwTspov) Franci, a prema jugu Hrvati 6 "). A tih 8 plemena turskih nijesu pobiti i neka nova Moravska (Sr. moj ekskurs k gl. 31). Stara Moravska, to su : Vyšni Marave (Šafarik, SI. Alt. II. 451. i si.) na obje strane gornjega Dunava sve do Blatnoga jezera, kao centar Svetopukove vlasti. Niederle, II. p. 363. opaža, da neki vide u dualu u »vysnji Morave« (životopisu Metodija), dokaz, da se tuj radi o Moravskoj i Panoniji, ali to nije dual : Jagić: Kirch. Spr. II. 10. Druga pako Moravska bijaše u Iliriku na Moravi. Asseman: Kalend- III. 138, (Šaf. Starož. II. 224) ima; biskupa na saboru Fotijevom koga zove : 'Aya&wv Moupaßwv. Konst. Porph. (De Caerim. II. 48, Ed. Bon. II. 691) ima medju arhonti : аруш\ Mtupaßia? uz arhonte Srbije, dakle Travunije i Zahumja (Šaf. II. 230. Niederle, II. 407, op. 2). Slovenski tekst solunske legende spominje kneza moravskoga Desimira medju bugarskimi knezovi : и Клгдре w iwwk говорНк ВЕЛИКШ кнгазк ДН-ИЛМЦГА ллордв- сви и Рддивои КПМЛА пр^славсвн н вси кнмзи Сл а лгарскн соврдша ci около Оод^нд и рдтовд^У СолУнд ЗД 3 Л^чТД. Ivanov: Sevema Makedonija 64. Niederle p. 417. op. 4 spominje još ove argumente: Sr. slijedeće op. 46, 47, 48. 4б ) Anal. Reg. Fran, ad a. 822. Na saboru u Frankfurtu bili su „omnium orientalium Sclaborum, id est Abodritorum, Soraborum. Wiltzorum, Beheimorum, Marvanorum, Praedenecentorum et in Pannonia residentium Avarum legationes". Tuj „Marvani" mogu biti češki Moravljani (Rački Doc. p. 327.). 4T ) MasWidi u svom djelu : „Kilab at tanbih" veli : Medju velikimi glasovitimi rijekami, koje u ovo more (seil. Pontos) utiču, jest velika rijeka zvana Tanais, koja izvire na sjeveru, uz koju sjedi mnogo Slovena i drugih naroda daleko na sjeveru. Osim toga ima drugih velikih rijeka, kao rijeka Dunaba i Mlava. Ova se tako i slovenski zove, pa je velika rijeka. . . Daleko je nekoliko dana puta od Konstantinopola. Uza nju imaju nastan slovenska plemena : Nmngin i Morava, a sad se je tamo naselilo i mnogo Bugara (Burgar), pošto postaše Kršćani. Marquart: p. 116 misli, da se pod Mlävom ima razumijevati srpska rijeka Mlava, koja utiče u Dunav kod staroga grada Braničevo. Sr. Harkavi : Skazanija, 136. 4Ч ) U nekoj staroj bavarskoj geografiji spominju se : Merehani, ali je pre- porno, da li su to češki ili ilirski Moravljani. Cf. Šafafik, 11.229. Drinov. Zaselenije 155 drži, da su to balkanski (ilirski) Moravljani. Sr. Jireček-Radonič. p. 118. 49 ) Sr. gore cap. 38: zemlja Pečenega .... ima svoje ime po tamošnjim rijekama. 50 ) Može biti ili Bega ili Berzava M. H. K. Kako vidimo, car spominje tek jugoistočne rijeke. bl ) Za orijentaciju magjarskih granica vidi : Manojlović, IV. p. 113. i si. Manojlović misli, da su Bugari bili na južnoj ili bar jugoistočnoj strani, ali tu su sjedili ilirski Hrvati. и ) Bolje sjeveroistoku (Manojlović, p. 114.), dakle ispravak za po kvadranta, kao i kod c. 13. 58 ) To su ilirski Hrvati: Xpoßärwv . .. pipo? u ... sxpoVrrjas xb "lXopixöv, %а\ ф Ilavvonav. C. XXX. (Patr. p. 976).