VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)
Strana - 130
130 camerariis, reverendissimo domino Carolo Vukassovkh abbate infulato et v. capituli Zagrabiensis canonico, magnifias ac spectabilibus dominis Josepho Kussevich regni protonotario, Aloysio Busan excelsae tabulae banalis assessore, Joanne Szallopek comitatus Veroczensis ord. vicecomite, omnibus suae maiestatis sacratissimae consiliariis, Stephano Osegovich tabulae regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae iudiciariae assessore, Ludovico Jellachich fiscali, Benedicto Lentulay, Francisco Zengevall regni archivario actuarium acturo consessuram exmittere, quae deputatio provincia hac usque ad affuturam generalem regnorum horum congregationem defungetur«. 27 ) Kako se u prvi mah vidi, hrvatski su staleži, teško zabrinuti za budućnost svoje domovine, rečenim člankom stvorili dvije odredbe. Prvom su hrvatske članove velike ugarske deputacije pozvali, da vazda drže na pameti članak 120. ugarskoga sabora od god. 1715. kojim biše zajamčena hrvatskomu kraljevstvu njegova municipalna prava i statuti; a drugom su prihvatili po banu Ignjatu Gjulaju predloženu deputaciju ili odbor, koji će do budućega hrvatskoga sabora sastaviti sistematski zbornik ili knjigu hrvatskih pravica ne samo na temelju gradje u zemaljskom arhivu, nego i drugih diplomatskih i historičkih dokumenata u različitim javnim pismohranama. Ovakovo sistematsko i motivirano djelo moći će da služi za obranu municipalnih prava ovoga kraljevstva ne samo sadanjoj generaciji, nego i budućim pokoljenjima (posteris). Na čelu deputacije bit će zagrebački prepošt Aleksandar Alagović (biskup Vrhovac bio je tada teško bolestan), a u odboru uz druge odlične pravnike tadanji protonotar Josip Kušević, i napokon tadanji zemaljski arhivar Franjo Zengevall kao perovodja. Deputacija, odredjena saborom za izradak sistemačkoga djela o državnom pravu hrvatskoga kraljevstva, jamačno se je dala na posao, premda su se spisi njezini budi zameli budi izgubili. Rad deputacije postao je sve intenzivniji, kad je nakon Franje Zengevalla god. 1829. postao zemaljskim arhivarom neumorni i nada sve savjesni Valentin Kirinić, sinovac profesora historije Matije Kirinića. Novi je arhivar kao perovodja komisije jamačno sve činio, da se zamišljeno djelo što prije dogotovi i štampom izdade. Ali prije nego je to Kirinić mogao izvršiti, izašla je u prvoj polovici god. 1830. u Zagrebu knjižica s punim naslovom: »De municipalibus iuribus et statutis regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae. Zagrabiae, typis Franc. Suppan C. R. Priv. Typographi MDCCCXXX«. Djelo je izašlo anonimno bez oznake auktora, što je jamačno imalo 27 ) Prot. reg. congr. XII. str. 440—442.
