VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 119

119 descriptos, ac sub praemissa diaeta per suam maiestatem sacratissimam confirmâtes... qui articuli regni... in librum regni inserentur«.

13

) Hrvatske staleže nije zadovoljavalo, što su zamašniji članci saborski s potvrdama kraljevskim uneseni u knjige saborskih zapisnika, odakle ih je svatko mogao dobiti u ovjerovljenim prepisima; oni su radili i oko toga, da se oni štampom izdadu i tako što više rašire i populariziraju. To je bilo i potrebito, jer je nakon mira u Karlovcima (1699.) zanimanje za hrvatske poslove postalo sve veće; a i lako provedivo, jer je Hrvatska od god. 1694. imala svoju vlastitu zemaljsku tiskaru u Zagrebu, kojom je upravljao hrvatski spisatelj Pavao Ritter Vitezović. Hrvatski sabor, koji se je 30. kolovoza 1701. sastao u Varaždinu, stvorio je člankom 27. ovaj zaključak: »Articuli ex actis regni magis statui publico necessarii extrahendi et typo maiidandi decernuntur, idque medio unius e numero dominorum magnatum, venerabilis cleri de gremio venerabflis capituli, status nobilitaris et status civilis.. 14

). Po tom biše u komisiju izabrani grof Sigismund Ratkaj, kanonik čuvar Ivan Znika, od plemstva podžupan Juraj Završki i županijski bilježnik Ivan Stjepanić, i napokon od gradjanstva Matija Patačić. Nema podataka, po kojima bi se dalo ustanoviti, da li se je izabrani odbor sastajao i išta uradio. Ritter-Vitezović medjutim više puta javlja, da je već god. 1702. u zemaljskoj tiskari štampano neko djelo s napisom »Articuli regni Slavoniae«. U svojoj obrani od god. 1710. piše izrijekom: »Eodem item anno (1702.) Articulos regni huius, typis editos, iisdem dominis statibus et ordinibus dicavi« a

). Stoga nema ni najmanje sumnje, da je rečene godine zaista izašlo neko djelo sa člancima hrvatskih sabora. Ali toga djela nema ni u jednoj javnoj knjižnici, a teško da bi se našlo u kojega privatnika. Medjutim u sveučilišnoj knjižici čuva se malena knjižica s napisom »Articuli Slavoniae regni. — Inclytis statibus et ordinibus ejusdem regni nova editione dicati, anno Domini MDCCV.« (pod signaturom R 2545). Prema tomu bila bi ta knjižica nesumnjivo drugo izdanje rečene knjižice, koju je Ritter izdao prvi put god. 1702., te ju posvetio staležima i redovima kraljevstva hrvatskoga. Knjižica broji samo šest listova ili 12 stranica, te na drugoj strani započinje ovako: »Articuli dominorum nobilium, aliorumque statuum et ordinum Croatiae et Sclavoniae regnorum 13

) Prothocolla reg. congr. III. 347—348., articulus I. ") Prothocolla reg. congr. IV., str. 333. ") »Gradja« jugoslavenske akademije, knjiga VIII. 1915., str. 385.