VJESNIK 3. (ZAGREB, 1928.)

Strana - 5

Lebedija dakle dodje k hazarskom haganu i upita ga za razlog, za što je po njega poslao, da k njemu dodje. A hagan reče njemu : »Za radi toga te prizvasmo, da te postavimo za vladara naroda tvoga, jer si plemenita roda i razborit i junačan i prvi izmedju Turaka, pa da se pokoravaš riječi i zapovijedi našoj«. Ovaj na to odvrati haganu go­voreći : »U velike cijenim što si mi sklon i što si mene izabrao i pri­znajem, da si me zahvalnošću zadužio, ali jer mi sile ne dosežu za takovu vlast, ne mogu poslušati. Nu za to bit će bolji od mene drugi vojvoda, Salmucis zvan, koji ima i sina imenom Arpad. Neka radije jedan od onih, bilo Salmucis, bilo sin njegov Arpad, postane arhontom i bude pod vašom zapovijedju«. Haganu se pako dopadne ta riječ, dade mu svojih ljudi, i posije ih k Turkom. A kad se ovi s Turcima 0 tom porazgovoriše, radije se odluče Turci, da im Arpad postane arhontom, nego li Salmucis otac njegov, budući da je vredniji i odličan na umu, na vijeću i na junaštvu i prikladan za takovu vlast. 1 učine ga arhontom po običaju i zakonu Hazara, dignuvši ga na štit 26 ). A prije ovoga Arpada nijesu Turci nikada imali nikojega arhonta ; a od njega počam pa do danas postavlja se od loze njegove knez Turkije 27 ). Poslije nekoliko godina navale Pečenezi na Turke i otjeraju ih skupa sa njihovim arhontom Arpadom. Turci bježeći i tražeći zemlju za svoj nastan, dodju u Veliku Moravsku, 28 ) otjeraju tamošnji narod, pa se u toj zemlji učadore, koju i sada do danas nastavaju 29 ). Od pristaje lično ime«. Ovo tumačenje bi sasvim pristajalo daljnjemu kontekstu. Ja sam se držao Meursija za to, što mi se čini ono doslovnim prevodom. 2S ) Ovaj način ustoličiti vladara bio je zajednički i Romanom i Barbarom. Bandari n. 4. (Batr. p. 320). 27 ) Ob ovisnosti Magjara od Kozara dr. Manojlović: Rad 187., p. %• Mar­quart: I. c. p. 52. Naročito upozorujemo na interesantno i originalno razlaganje Manojlovićevo o magjarskim ordijema. n ) Šta je Velika Moravska? Manojlović, IV. 110, i p. 112 veli, da to znači, »stara« ili »drevna« Moravska, Car spominje veliku Moravsku u glavama 13., 38., 1 40., dočim »Moravsku« bez oznake »velika« još u glavi 41. i 42. Glede dolaska Magjara sr. i Kim Geza: Relationum Hungarorum .. . historia antiquissima. II. p. 53. veli, da je jedan dio Magjara došao g. 897. per fauces montium in terram Siculorum, altera vero pars juxta Danubium per earn hodierni regni Valachiae regionem, quae parva Valachia nominatur, hodiernam intravit Hungariam, quod iter a Danubio usque od Mehadiam per vallem fluvii Černa fecerunt. (Roesler totam Hungarorum gentem hoc itinere in Pannoniam pénétrasse ait; quod tarnen causis geographicis et historicis facile refutari potest). Major autem Hungarorum pars, ab iis, qui iter occidentale ingressi Transilvaniam Pannoniamque intra­verunt, praesertim a Bulgarorum exercitu sejuncta, per Karpathicos montes prope hodiernum Ungvâr ad fluvium Ung in hodiernam Hungariam descendit, ut apud Belae regis notarium et Simonem de Keza legimus. Ovo je dakle kombi­nacija prema ugarskim vrelima : Chronicon pictum (Mâtyâs Flor. Fontes II, 123), pa Belinoga notara, odnosno Kéze, uzev ih zejedno sa Konstantinovim prikazom. 2 ") Seoba Magjara iz Atelkuzu-a u Panoniju u uzročnoj je svezi s ratom carstva s Bugarima. Magjari se sdruže s Romani protiv Simeona, koji ih pomoću

Next

/
Thumbnails
Contents