VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)
Strana - 18
18 na isprave iz starijih vremena. Pronašlo se mnogih novih zadataka pa je trebalo mijenjati uobičajan način rada i pnmijenjivati ga novim potrebama. Izbila su na javu mnoga pitanja, na koja se u Mabillonovo doba nije ni pomišljalo. Pitanje se o ispravnosti i neispravnosti isprava, 0 njihovom postanku i o njihovim formulama ne shvaća više onako, kako se shvaćalo prije. Bit se isprave ispituje u svim smjerovima, ispituje se sve ono što se u ispravi može naći kao i sve ono, što je s njom u vezi. Ispituje se svaka isprava, svečana i nesvečana, isprava svakoga kraja svijeta i isprava svakog vremena. Na njoj ne radi samo diplomatičar nego i pravnik, historičar i filolog, ali diplomatičar ima da uvaži i pravničke i filološke i historičke rezultate. Jasno je, da je ovakovo uvijek dublje prodiranje u pravu bit isprave moralo oslabiti mnoge starije nazore. Na rimsku se i germansku ispravu ne gleda više kao na jedine isprave u diplomatičkom smislu -, uz njih stoji i grčko-rimska a i slavenska postepeno zauzimlje mjesto, koje ju ide. Područje, na kome žive jugoslovenske isprave, latinska, glagoljska i ćirilska, je pogranično područje jezika država i vjera, područje, koje po svom geografskom položaju imade naročito značenje, pa to značenje treba da ima i u kulturnom, osobito pak u pravnom životu. Momenti iz pravnog života su prvi otvorili put dubokom prodiranju u bit isprave; isprava i nije ništa drugo nego ustanova pravnog života, te traži da tako bude i poimana. Momenat, na kojoj se visini nalazi ispitivanje pravne historije, odlučan je i za stepen, na kome stoji diplomatika. Kad i inače fali na svakom kroku takvih radnja iz pravne historije pojedinih naroda, koje mogu da potpuno zadovolje potrebama diplomatike, nije čudo da 1 naša diplomatika oskudijeva pripravnim radnjama, i da ona ima da ispuni mnogo koju prazninu, koju bi mogle ispuniti druge discipline. U zadnje se doba došlo do uvjerenja, da se, radi pomanjkanja jasnih slika o starim slavenskim političkim i socijalnim institucijama, ne mogu shvatiti i neke crte iz pravnog života neslavenskih naroda. 1 ) Što se novija diplomatička istraživanja ne žacaju da prekorače granicu konca srednjega vijeka, razlog je u tome, što se pokazalo da isprave jednog kraja, koje potječu iz konca srednjega i početka novijeg vijeka, imadu često veza i sličnosti ne samo s ispravama tog istog kraja, nego i sa ispravama susjednih, a često i udaljenih krajeva i da te veze i sličnosti mogu da traju i duže vremena. Da ovakav postupak može za ispitivanje južnoslovenskih isprava da bude od velike koristi, jasno je već na prvi pogled. Mnogo toga, što je na jedan ili drugi način u vezi s ispravama, zadržalo je svoje značenje čak sve do napoleonskih *) Fjodor Sigel kaže : But notwithstanding all this, a remarkable gap in the picture of social transformations must be felt in the West on account of the insuficient knowledge of the Slavonic political and social institutions. (Lectures on Slavonic law being the Ilchester lectures for the year 1900, str. 1.).
