VJESNIK 1. (ZAGREB, 1925.)

Strana - 9

t 9 •• IL Mirovni ugovori god. 1918.—1919. Mirovni ugovori, kojima je završen svjetski rat, mogu se podi­jeliti u dva dijela, u mirovne ugovore centralnih država s istočnim državama i u mirovne ugovore aliiranih i asociranih vlasti s centralnim državama 1 ). Ugovori-prve skupine, kao brest-litovski od 9. februara 1918., ugovor izmedju Njemačke i Finlandije od 7. marta 1918. i ugovor 0 miru izmedju centralnih država i Rumunjske od 7. maja 1918., ne­maju u afhivalnom smislu nikakva značenja. Oni ne samo da su po­1 stali bespredmetni, nego ni nemaju nikakvih arhivalnih odredaba, koje bi mogle da posluže' i samo teoretskom razmatranju. Naprotiv ugovori druge skupine, u prvom redu versailleski od 28. juna 1919., saint­germainski od 10. septembra 1919. i trianonski od 4. juna 1919., tvore realnu bazu za rješavanje arhivalnih pitanja izmedju država poslije svjetskog rata. Članak 38. versailleskog mirovnog ugovora ide u korist Belgije, a članak 52. u korist Francuske. Prvi glasi :„ Le Gou­vernement allemand 'remettra, sans délai, au Gouvernement belge les archives, registres, plans, titres et documents de toute nature, concer­nant les administrations civile, militaire, financière, judiciaire ou autres du territoire transféré sous la souveraineté de la Belgique. Le Gouver­nement allemand restituera de même au Gouvernement belge les ar­chives et documents de toute nature enlevés au cour de la guerre par les autorités allemandes dans les administrations publiques belges, et notamment au Ministère des Affaires Étrangères à Bruxelles". A drugi: „Le Gouvernement allemand remettra sans délai au Gouvernement français les archives, registres, plans, titres et documents de toute na­ture concernant les administrations civile, militaire, financière, judici­aire ou autres des territoires réintégrés dans la souveraineté française. Si quelques-uns de ces documents, archives, registres, titres ou plans avaient été déplacés, ils seront restitués par le Gouvernement allemand sur la demande du Gouvernement français". Ove odredbe jasnopoka­zuju, da i najnoviji ugovori nijesu u pitanjima arhiva i arhivalija pošli dalje od onoga, što do sada bijaše u običaju i da pobjednici Njemačke nijesu od nje tražili više, nego što je ona tražila frankfurtskim mirom od pobijedjene Francuske. Dalje pokazuju, da se ovdje u prvom redu mislilo na praktične potrebe javne uprave i na restituciju onog pisanog materijala, koji je Njemačka za vrijeme rata odnijela iz zaposjednutih zemalja. Ove se odredbe upotpunjuju čl. 245—247., koji sadržavaju neke posebne odredbe u pogledu restitucija. Ovo su sasvijem specijalne odredbe, ali kako mogu da i u druge svrhe posluže kao. paralele, navest ćemo ih u cjelini. l ) Najprikladnija zbirka ; ovih ugovora je: Niemeyer und Strupp, Die völkerrecht­lichen Urkunden des Weltkrieges. Die Friedensschlüsse 1918—1921. (Jahrbuch des Völ­kerrechts VIII. Band). München und Leipzig- 1.922.

Next

/
Thumbnails
Contents