ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 522

pno 30 godina nakon nastanka«,

13 što znači daje gradivo koje je dospjelo u nadležni arhiv i prije krajnjeg roka za primopredaju (30 godina),

14 dostupno odmah i svima. Neke zadrške i rokovi dostupnosti u pogledu osobnih podataka (75 godina) i državne sigurnosti (40 godina)

15 ostaju isti kao i u prethodnom Zakonu. Nadalje, Zakon utvrđuje tijela koja obavljaju nadzor nad gradivom i uopće nadzor nad postupcima koji se odnose na gradivo (inspektor odnosno inspektorica za područje arhivske djelatnosti

16 i Državni arhiv). Kako je većina Zakona orijentirana prema elektroničkom gradivu, onda je svakako novina i u tome da se okvirno definiraju potrebni uvjeti za nastanak, pohranu i zaštitu, migraciju i dostavu gradiva u elektroničkom obliku tj. uvjeti koje tijela, koja stvaraju arhivsko gradivo ili obavljaju usluge vođenja i pohrane elektroničkih dokumenata za druga tijela, moraju ispunjavati. Nadležni arhiv je taj koji izdaje akreditacije, vodi registre, obavlja kontrolu i si. u tom pogledu.

17 Slijede kaznene i završne odredbe. Kao što smo uvodno bili spominjali, glavno ozračje Zakona je u tome što se on mahom odnosi na gradivo u elektroničkom obliku, na postupke i obveze s takvim gradivom. Ti se postupci i obveze podjednako odnose na regionalne arhive i Državni arhiv, kao i na stvaratelje i imatelje koji stvaraju takvo gradivo, odnosno i na one pravne osobe koje se bave pružanjem usluga sređivanja, obrade, zaštite i pohrane takvih dokumenata. Zakon osnovno propisuje te dužnosti, dok ih Uredba o zaštiti dokumentarnog i arhivskog gradiva (Uredba o varstvu dokumentarnega in arhivskega gradiva) i Jedinstveni tehnološki zahtjevi elektronske pohrane u digitalnom obliku, Verzija 1 (Enotne tehnološke zahteve elektronske hrambe v digitalni obliki — ETZ, Verzija 1) detaljno i opsežno razrađuju (spomenimo da Uredba ima 138 članaka plus prilozi, a Jedinstveni tehnološki zahtjevi 161 stranicu). Zbirka još obuhvaća, kao što je bilo spomenuto, dva pravilnika i dva članka. Pravilnik o stručnoj osposobljenosti djelatnika javnopravnih osoba i djelatnika ponuđača provedbe / usluga, koji rukuju dokumentarnim gradivom (Pravilnik o strokovni usposobljenosti uslužbencev javnopravnih oseb ter delavcev ponudnikov storitev, ki delajo z dokumentarnim gradivom), uređuje obvezu pristupanja testiranju, permanentnog stručnog usavršavanja i periodičnog bodovanja djelatnika javnih stvaratelja odnosno imatelja koji rade sa dokumentarnim gradivom ili onih pravnih osoba koje pružaju usluge rukovanja s gradivom (bodovanje u principu provodi Državni arhiv i regionalni arhivi).

18 Pravilnik o pripravništvu, stručnim ispitima i stjecanju naziva za zaposlene »Javno arhivsko gradivo, ki ob svojem nastanku ni bilo namenjeno javnosti, postane dostopno za uporabo 30 let po nastanku.«, ZAGA, čl. 41. 14 Usp. ZVDAGA čl. 40. 15 Usp. isto, čl. 65. 16 Usp. isto čl. 75-79. Doduše ovaj Zakon ne precizira gdje je sjedište inspektora odnosno inspektorice, ali po svemu sudeći oni su u okviru Inspektorata Republike Slovenije za područje kulturne baštine, kako je to bilo definirano Zakonom iz 1997. godine, usp. ZAGA, čl. 50, 51. Dakle, sjedište bi bilo u Ministarstvu kulture Republike Slovenije, a što je vidljivo npr. prema web stranici "http://slowwwenia.enaa.com/prikaziCL.asp?CHD=22956" i drugdje na mreži. 17 Usp. ZVDAGA, čl. 71-74, 81-87. IS Usp. npr. Pravilnik o strokovni usposobljenosti uslužbencev javnopravnih oseb ter delavcev ponudnikov storitev, ki delajo z dokumentarnim gradivom, Uradni list RS 132/2006, čl. 12, 13.