ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 516
sam tekst V. Noršića {Lohof) u kojemu su pribilježeni podaci o starosti i opsegu župe, njezinu odnosu s grofovskom obitelji Keglević, zatim opisi stare i nove župne crkve, župnih posjeda, bratovština, župnih kapela te osnovni podaci o tamošnjim župnicima i duhovnim pomoćnicima. Poglavlje pod naslovom Izvori započinje radom S. Razuma Sudbeni spor zbog nasilja u Hrvatskom zagorju u kojemu su s popratnim komentarima objavljene tri isprave iz 1580. godine. U prvoj Rudolf II., na molbu Mateja Keglevića, dopušta obnovu sudskog postupka poradi nasilja među plemstvom i njihovim podanicima u dijelovima Hrvatskog zagorja, u drugoj tadašnji hrvatski ban Kristofor Ungnad traži od Zagrebačkog kaptola dostavljanje sudskih poziva svim sudionicima u ranije spomenutom sporu, dok u posljednjoj Zagrebački kaptol javlja banu daje njegov nalog izvršen. Člankom Pokušaj gradnje nove župne crkve i župnog stana u Svetom Martinu pod Okićeni (1807.-1809.) S. Razum predstavlja četiri isprave i isto toliko nacrta što se čuvaju u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu koji svjedoče o neuspješnim pokušajima Pavla Smendrovića, župnika u Sv. Mariji pod Okićem, da izgradi novu župnu crkvu i župni stan. Duhovni dnevnik Mihovila Kanotija, istoga autora, predstavlja i objavljuje prvi svezak duhovnog dnevnika tog svećenika Zagrebačke nadbiskupije, dugogodišnjeg vjeroučitelja i župnika u Varaždinu te počasnog kanonika Zbornog čazmanskog kaptola. Dnevnik je pisan u vrijeme Kanotijevih sjemenišnih, odnosno studentskih dana, od 1902. do 1905. Posljednji rad S. Razuma u ovome poglavlju (Osuđeni vjerski službenici u Hrvatskoj u razdoblju od 1944. do 1951. godine. Doprinos hrvatskom žrtvoslovlju), pored uvodne rasprave, donosi cjeloviti prijepis dvaju popisa osuđenih svećenika, časnih sestara i crkvenih službenika, odnosno bogoslova svih vjeroispovijesti na području NR Hrvatske za razdoblje 1944.-1951. Poglavlje namijenjeno objavljivanju izvora zaključuje M. Akmadža tekstom Spisi komisije za vjerske poslove NR Hrvatske o katoličkim svećenicima u iseljeništvu u kojemu se tumače i objavljuju dokumenti i popisi svećenika u iseljeništvu nastali radom spomenutoga tijela pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća povodom Memoranduma o vjerskim progonstvima i položaju Hrvatske kojega su katolički svećenici u dijaspori uputili tadašnjem američkom predsjedniku, vladama brojnih država te vodećim svjetskim političarima i vjerskim uglednicima. Tekst Dojmovi iz Hrvatske kojim započinje poglavlje Uspomene zapravo je prijevod izvornog teksta S. Strzeleca koji je na poljskom jeziku u pavlinskom časopisu Vox eremi objavljen 1945. Članak govori o posjeti tog poljskog pavlina Hrvatskoj tijekom 1944., utiscima koje je stekao o tadašnjem zagrebačkom nadbiskupu A. Stepincu te o njegovu viđenju Zagreba, Marije Bistrice i drugih hrvatskih mjesta u kojima je boravio. M. Repić, dugogodišnji župnik u Lepoglavi (1946.-1999.), u obliku kratkih crtica nanizanih vremenskim slijedom, govori o vlastitim svjedočanstvima iz razdoblja prije i nakon Drugoga svjetskoga rata u lepoglavskom kraju (Da se ne zaboravi!
