ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 508

se ono uklapa u preopterećeni budžet muzeja, a zatim prezentiraju tehnike prikuplja­nja novčanih sredstava (fundraising) za postavljanje izložbi. Slijedi članak Velike donatorske kampanje - koliko dobro američki model fun­kcionira u europskim institucijama autora Juliana Marlanda iz Brakeley LTD-a u Londonu, u kojem se ukratko fokusira na proces primjenjivanja znanja i iskustava europskog okruženja iz američkog modela prikupljanja donacija. O Novoj zgradi Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu - veliki marketinški izazov piše autorica Snježana Pintarić iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, koja ističe važnost ovog zdanja kao najvećeg i najsuvremenijeg muzeja u Republici Hrvatskoj te važnu ulogu marketinških i PR stručnjaka u prezentiranju istoga s obzi­rom na novu lokaciju tj. prelaska iz povijesnog centra grada u dio grada koji je do­sada imao samo stambenu funkciju. Dvojac s početka teksta, Michael Margitich i James Gara iz Muzeja modernih umjetnosti u New Yorku, u članku pod nazivom Kapitalna kampanja opisuju proces planiranja i provođenja kampanje - od potrage za arhitektom, donacijama, financij­skim planom, marketingom i komuniciranjem, do samog planiranja otvorenja novog Muzeja suvremene umjetnosti. Janka Vukmir iz Instituta za suvremenu umjetnost - SCCA u Zagrebu u svom članku Partner trajnim vrijednostima daje opis odnosa između muzeja i sponzora u Hrvatskoj u zadnjih petnaest godina, uz kritički osvrt obiju strana te uz nekoliko primjera koji su poznati cijeloj hrvatskoj javnosti. Daljnji slijed članka vezan je za nekoliko različitih tema, nevezanih za pretho­dno obrađenu temu Seminara, poput rubrike Riječ je o... u kojoj autorica Mirja Lov­rić iz Hrvatskog pomorskog muzeja Split, u svom članku o matičnom muzeju pre­zentira ovu relativno novu ustanovu koja će tek zaokružiti prvo desetljeće svoga postojanja. Unatoč svojoj »mladosti«, zbog bogate pomorske povijesti i važnosti grada Splita kao luke i brodogradilišta te zbog lijepe tradicije postojanja muzeja vezanih za njegovu ekonomiju, u tom kontekstu, ova je institucija svjedok osam godina duge tradicije pomorskih muzeja u Splitu, njihovih početaka, ali i pomorskih muzeja uopće. U rubrici Iz muzejske teorije i prakse, Ivo Maroević s Filozofskog fakulteta, Odsjeka za informacijske znanosti, Katedre za muzeologiju u Zagrebu piše o Muzej­skom predmetu kao povijesnom izvoru i dokumentu. Dalje pod istom rubrikom sli­jedi članak pod nazivom Meštrović i »Meštrovič« izvorno, originalno, legalno, nele­galno i kopirano djelo Ivana Meštroviča, autorice Ljiljane Cerinc iz Fundacije Ivana Meštrovića - Atelijer Meštrović iz Zagreba, u kojem se nastoji privući pažnja na problematiku određivanja autentičnih, izvornih i legalnih djela te razlikovanja nele­galnih i kopiranih djela. Slijedi članak Uz 80. obljetnicu Gradskog muzeja Varaždin, 1925-2005. u ko­jem autorica Ljerka Simunić daje detaljan pregled razvoja muzeja te promjene kroz koje je prošao da bi sada zauzeo mjesto moderne institucije koja prati suvremene trendove u muzejskoj djelatnosti.

Next

/
Thumbnails
Contents