ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 501
višepredmetnih i interdisciplinarnih djela za koje ne postoje oznake. Sličnom temom bave se Andrea Gornik i Martina Erceg u članku Klasifikacija psihologije i psihijatrije unutar sheme UDK u praksi Nacionalne i sveučilišne knjižnice gdje se dotična građa pri klasifikaciji svrstava u samo jednu skupinu ili u psihologiju ili u psihijatriju, premda se često prakticira svrstavanje u obje skupine odjednom kao i dodjeljivanje dviju i više UDK oznaka jednom dokumentu. Zatim nas Marina Erceg ponovo vodi u novo područje u članku Klasifikacija hiotehnologije unutar sheme UDK u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje opisuje nova rješenja i mogućnosti koje pruža UDK za obradu građe iz područja genetičkog inženjerstva i srodnih znanosti biotehnologije i molekularne genetike, uz predočenje relevantnih primjera klasifikacije istoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. O problemima klasifikacije građe iz povijesti umjetnosti prema shemi UDK kako glasi i sam naslov članka bavi se Ana Vukadin iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice razmatrajući dvije skupine problema, prvo, postojanjem nekoliko različitih oznaka za jedan pojam unutar iste UDK skupine i drugo, problemi vezani za samu shemu UDK tj. postojanja zastarjelih oznaka, neispravne periodizacije srednjovjekovne umjetnosti te zbunjujuće nazivlje koje se koristi u hijerarhijskoj klasifikaciji moderne i suvremene umjetnosti. Uz sve navedeno autorica nam pruža i rješenja prihvaćena u praksi NSK-a. Autorica Melanija Sekne ukazuje na Neke dvojbe u klasifikaciji književnosti prema UDK i njihovu interpretaciju u praksi Nacionalne i sveučilišne knjižnice (u istoimenom članku) te prikazuje praksu klasifikacije književnosti u NSK i to posebno dijela građe koji se zbog oblika i sadržaja može klasificirati na više načina. Pri tom se misli na nefikcionu prozu tj. eseje, autobiografije, biografije, memoare i putopise. U članku se ujedno govori i o problematici odnosa proze i poezije te njihovoj obradi. Primjenom UDK pri klasifikaciji knjižnične građe iz arheologije i srodnih znanstvenih područja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici bavi se Dunja-Marija Gabriel. U članku prikazuje osnovna načela klasifikacije u arheologiji i pojedina karakteristična rješenja vezana uz redoslijed slaganja i »dubinu« UDK oznaka, kao i upotrebu općih i posebnih pomoćnih oznaka u okviru prakse NSK-a. Branka Purgarić-Kužić u članku pod nazivom Povijesni sadržaji i Univerzalna decimalna klasifikacija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici opisuje probleme i dvojbe koji se javljaju u praktičnom radu, naročito glede Povijesne znanosti. Pomoćne povijesne znanosti UDK skupine, zatim glede prednosti i nedostataka uvođenja povijesnih geografskih oznaka za Hrvatsku itd., a osobito se ističe i potreba donošenja načelnih rješenja. Univerzalnom decimalnom klasifikacijom u školskoj knjižnici bave se Veronika Celić-Tica i Jelica Leščić prikazujući UDK kao opći i općeprihvaćeni klasifikacijski sustav prilagodljiv potrebama klasificiranja i razvrstavanja svake knjižnične zbirke, a koji je svoje mjesto našao i u školskim knjižnicama. Opisuje se način korištenja UDK u školskim knjižnicama u obradi učeničkog i nastavničkog fonda, knjižne i neknjižne građe kao i za raspoređivanje knjižnične građe na policama.
