ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 492

promjene nastale nakon 2. svjetskog rata, kad su na području Slovenije organizirana lokalna upravna područja. Tumačeći zakonske osnove autor iznosi kroz primjere pojam grada u razdoblju 1945.-1949, 1949.-1952. i 1952.-1955. godine. Posljednji rad u ovom poglavlju pod naslovom Skriveno blago Odvjetničke komore Slovenije (1868.-1991.), autorice Jelke Melik, povijesni je pregled Odvjetničke komore kao autonomne profesionalne organizacije odvjetnika, od njenih početaka 1868. godine kao Kranjske odvjetničke komore, nakon 1, svjetskog rata kao Odvjetničke komore i Advokatske komore u Ljubljani, nakon 2. svjetskog rata kao Odvjetničke komore, da bi napokon u novoj Republici Sloveniji djelovala pod imenom Odvjetničke komore Slovenije. Detaljno su opisane okolnosti nastanka i djelovanja Odvjetničke komore u ratnim uvjetima i u različitim političkim okolnostima i državnim zajednicama (Kraljevina Jugoslavija, poslijeratna Jugoslavija, Republika Slovenija). Poglavlje Iz prakse u praksu sastoji se od jednog članka. Ivanka Zajc Cizelj, u radu Izvanredne situacije i arhivsko gradivo naglašava neusklađenost zakonodavstva i izvanredne okolnosti koje se odnose na čuvanje kulturne baštine, u ovom slučaju arhivskoga gradiva. Iz arhivskih fondova i zbirki počinje s radom Jože Mlinariča, Arhiv samostana Rein, riznica gradiva za slovensku povijest. Radi se o predstavljanju gradiva najstarijeg i danas posljednjeg cistercitskog samostana Rcin u Grazu koji je osnovan još 1129. godine. Radi se i o najvećem privatnom arhivu u središnjoj Europi pa se autor potrudio predstaviti njegovo gradivo u tri osnovne kategorije: listine, knjige (rukopisi) i spisi, donoseći na kraju rada regesta 74 listine od kojih se dio odnosi na dosad neobjavljene. Ignacije Voje donosi zanimljiv rad pod naslovom Fragmenti o Zagrebu i Hrvatskoj u dubrovačkom arhivskom gradivu. Autor je naime ovu temu razradio proučavajući specijaliziranu notarsku seriju Debita notariae u Državnom arhivu u Dubrovniku i upoznao nas s podacima o trgovačkoj i gospodarskoj povezanosti Dubrovačke Republike i Hrvatske u srednjem vijeku. Mariegola (statut) bratovštine sv. Barbare u Splitu i izvješća mletačkih službenika o djelovanju bratovštine sv. Barbare u Kopru Zdenke Bonin, rasprava je o bratovštinama sv. Barbare u Splitu i Kopru. Naglasak se stavlja na činjenicu da do danas nije pronađen statut bratovštine sv. Barbare u Kopru. Iz tog razloga autorica vuče paralelu iz statuta bratovštine sv. Barbare u Splitu, s obzirom da je u to vrijeme prostor Kopra i Splita bio pod vlašću Mletačke Republike (15.-16. stoljeće). Autorica je detaljno opisala povijesni kontekst i položaj Splita u to vrijeme i usredotočila se na opis sačuvanog kodeksa splitske bratovštine sv. Barbare (o prepisivačima, načinu pisanja, jeziku, ukrasima kodeksa). Nadalje je opisala bratovštinu Sv. Barbare u Kopru. Administrativne knjige združenih gospodstava Podčetrteka i Harteštajna sredinom 18. stoljeća i njihovo stanje danas, Dejana Zadraveca, pokušava otkriti koje su se administrativne knjige koristile u to vrijeme, prilikom vođenja ovih gospodstava i koliko su one danas sačuvane. Autor se osvrće na povijest fondova koji čuvaju najviše gradiva tih gospodstava (Arhiv Republike Slovenije, Povijesni arhiv u Celju i Štajerski zemaljski arhiv u Grazu) popisuje sačuvane administrativne knjige koje na kraju i detaljno opisuje. Posljednji rad u ovom poglavlju je Zenidbeni ugovor i inventari obitelji Mlinerič (1744.-1802.) Marjana Vogrina. Odnosi se na sačuvane dokumente obitelji Mlinerič koja je živjela u selu Placerovci blizu Gorišnice u 18. stoljeću (na temelju dokumenata koji su u vlasništvu obitelji Veršić u Placerovcima).