ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 489

1941. koji se čuva u Povijesnom arhivu u Celju. Slijedi članak Jelke Melik, Ustavni sud kao važni stvaratelj arhivskoga gradiva. Autorica se bavi najvišim organom sudske vlasti za čuvanje ustavnosti i zakonitosti, ljudskih prava i temeljnih sloboda. Članak je podijelila u tri dijela: Ustavni sud 1963.-1974., Ustavni sud 1974.-1991. i Ustavni sud od 1991. godine, opisujući djelatnost suda na zakonskoj osnovi, u različitim vremenskim razdobljima. Poglavlje Iz prakse u praksu počinje s radom Natalije Glažar, Kulturna baština i digitalizacija u okviru Europske Unije. Prikazan je način organiziranja na razini EU, a vezano uz digitalizaciju i arhivsko gradivo u digitalnom obliku. Dan je pregled najvažnijih dokumenata EU koji se odnose na područje digitalizacije i na koji način je Slovenija organizirana na području digitalizacije. Osvrnula se na posebnu skupinu za uključivanje kulture u informacijsko društvo u okviru Ministarstva za kulturu Republike Slovenije. Archive in der virtuellen Welt (Arhivi u virtualnom svijetu) rad jc dr. Thomasa Aignera, direktora Biskupskog arhiva u St. Pöltenu u Austriji. Autor detaljno opisuje razliku između arhiva i knjižnica i o potrazi arhiva za prostorom u virtualnom svijetu koji otvara nove mogućnosti. Pristup javnom arhivskom gradivu u nekim državama Europske unije rad je Marjane Križaj u kojem je prikazano na koji su način pojedine države EU uredile pristup javnom arhivskom gradivu. Osim opisa stanja na tom polju, a u usporedbi sa zakonskom osnovom u Sloveniji, prikazanje način uređenja u Švedskoj, Nizozemskoj, SR Njemačkoj, kao i u nekim novim članicama EU - Mađarskoj i Litvi. Ljuba Dornik Šubelj u radu Čuvanje osobnih podataka u pregledavanju osobnih dosjea nekadašnje Slovenske obavještajne sigurnosne agencije dotakla se zanimljivog pitanja o pristupu osobnim podacima. Radi se o arhivskom gradivu nastalom do 1990. godine i koje je uključeno u arhivske fondove Arhiva Republike Slovenije, a za isto nije osnovan nikakav posebni institut, o čijem se osnivanju raspravljalo. Iz arhivskih fondova i zbirki poglavlje je koje se sastoji od 3 članka nastala na temelju istraživanja različitih arhivskih fondova. Andrej Hozjan u radu Četiri dokumenta o novovjekovnoj povijesti Murske Sobote predstavlja neobjavljene dokumente iz 16. i 17. stoljeća, koji se odnose na privilegiranu trgovište Mursku Sobotu. Autor je dao prijepis dokumenata koji datiraju iz 1593. godine, prijelaza iz 16. u 17. stoljeće i dva dokumenta iz 1631. godine kao i objašnjenje istih. Članak Personalna ostavština ljubljanskog biskupa Zige Kristova Herbersteina (1664.-1716.) u benediktinskom samostanu Sv. Petra u Perugi, autorice Mateje Sitar zanimljiv je prilog upoznavanju slabo poznate osobnosti biskupa Herbersteina. Autorica se dotakla najvažnijih biografskih podataka, te naglasak stavila na njegov portret koji se čuva u hodniku benediktinskog samostana Sv. Petra u Perugi na njegovu pisanu ostavštinu. Za objavu ovog rada autorica je koristila bogate arhivske izvore u Nadbiskupskom arhivu u Ljubljani, Biblioteca Augusta Perugia, Archivio Monastero di S. Pietro di Perugia, Bibliotheca Santci Petri, Perusiae. Aleksandra Serše u nastavku, s radom Škola za drvnu struku u Kočevju, opisuje osnivanje i ukidanje obrtne škole u Kočevju, a na osnovu arhivskog gradiva Arhiva Republike Slovenije. Autorica je naglasak stavila na ovu obrtnu školu, a sve u kontekstu druge polovice 19. stoljeća i napretka u industriji koji je omogućio prodor industrijskih proizvoda, a slijedom toga i organizaciju boljeg obrtnog školstva. Ovo poglavlje zaključuje Jure Maček u