ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 480

Nesmith propituje utjecaj društvene provenijencije na arhivsku teoriju i praksu. Članak se fokusira na opći socijalni okvir informacija razmijenjenih između Indijanaca i Europljana na kanadskom Zapadu u 19. stoljeću. Korištenjem različitih mišljenja drugih arhivističkih autoriteta pokazuje se kako su Indijanci svojom usmenom predajom utjecali na provenijenciju doseljeničkih dokumenata pružajući im usmenim putem informacije koje su oni kasnije zabilježili kao svoje. Autor smatra da stvaranje, korištenje i čuvanje arhivskih spisa zrcali i oblikuje socijalne prilike, no stoje ustvari društvena provenijencija spisa teško je odrediti zbog njezinog prikrivenog djelovanja u stalnom procesu razumijevanja i korištenja pisanih dokumenata. Slijedi članak Margaret Procter Konsolidacija i razdvajanje: britanski arhivisti i američki povjesničari u osvit 20. stoljeća. Članak prikazuje najplodnije razdoblje američko-britanske suradnje krajem 19. i početkom 20. stoljeća na području povijesti i arhivistike. Detaljnim kronološkim pregledom kontakata i prirode te suradnje autorica ukazuje na pozitivne pomake u navedenim znanstvenim granama, kako kod jedne tako i kod druge strane, bacajući posebno svijetlo na razvoj i profesionalizaciju američke arhivistike pod tim utjecajem. Saznajemo kako su američki povjesničari i arhivisti na taj način upoznali britanske povjesničarske znanstvene metode te preuzeli i sebi prilagodili britansku arhivističku praksu. Zahvaljujući britanskom utjecaju i upoznatim metodama, u SAD-u je došlo do postavljanja granica i odvajanja povijesti i arhivistike kao znanosti. Kao zaključak autorica opisuje djelovanje američkog arhivista i povjesničara Huberta Halla (1879.-1944.) kao najboljeg primjera djelovanja američko-britanske arhivističke komunikacijske mreže. Kroz članak Ricarda L. Punzalana Arhivi novog posjedovanja: španjolski kolonijalni zapisi i američko oblikovanje nacionalnog arhiva za Filipine upoznajemo razvoj Filipinskog nacionalnog arhiva. Kratkim osvrtom na predkolonijalnu, domorodačku, tradiciju čuvanja zapisa nestalu uslijed kolonizacije i nametnutu tradiciju pisanja i čuvanja zapisa španjolskih kolonizatora, te kaos i njihov decentralizirani sustav čuvanja arhivskoga gradiva, dolazimo do američke okupacije Filipina i novosti u filipinskoj arhivskoj praksi početkom 20. stoljeća. Naporima Amerikanaca počinje se prikupljati gradivo španjolskih arhiva i prevoziti u Manilu u za to posebno određenu zgradu. Na taj način se stvara jezgra današnjeg Filipinskog nacionalnog arhiva. Na posljednjim stranicama članka autor razmatra utjecaj arhiva kao kolonijalne tvorevine na filipinski osjećaj za naciju i na filipinsku ideju nacionalizma. Zaključuje daje ovaj članak uspjela ilustracija i rekonstrukcija te veze. Zadnji članak ove publikacije bavi se problematikom promjena u crkvenim metodama čuvanja pisanih dokumenata nakon Prvog i Drugog vatikanskog koncila. Riječ je o članku Anthee Seles Sto su ovi među tolikima? Čuvanje arhivskog gradiva prije i poslije Drugog vatikanskog koncila. Na primjeru vaneuverske nadbiskupije i njezinih spisa u razdoblju od 1870. do 2000. godine, istražuju se hijerarhijske i funkcionalne promjene u Crkvi i kako su se one reflektirale na spise. Članak je podijeljen na dvije cjeline, prva se bavi promjenama nakon Prvog koncila, a druga nakon Drugog. Promjene se istražuju u socijalno-povijesnom, administrativno-sudskom, proceduralnom, dokumentarnom i tehnološkom kontekstu. Provedeno istraživanje pokazuje potrebu daljnjeg i dubljeg istraživanja ovog pitanja i podsjeća na teološku i znanstvenu vrijednost crkvenih spisa.