ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 478
nje dokumenata i recepciju te poimanje arhivskih teorija i ideja o arhivima kao i njihov odraz na čuvanje arhivskog gradiva, a izneseno i raspravljano se najbolje može očitovati u slijedećim radovima. Radove konferencije otvara Jeabbette Allis Bastian svojim člankom Tumačenje kolonijalnih spisa kroz arhivsko povećalo: provenijencija mjesta, prostora i stvaranja. Članak se bavi mogućnostima pronalaženja i izdvajanja indirektinih i direktnih istinitih informacija o pripadnicima koloniziranih naroda i to ljudima nižeg društvenog položaja, iz kolonijalnih spisa pisanih rukom »pobjednika«, kolonizatora. U tom smislu autorica razmatra odrednice arhivske provenijencije koje pružaju dodatne informacije o spisu i podacima koje prenosi, upoznajući nas tako s mehanizmima iščitavanja tekstova razvijenih od strane arhivista i drugih pripadnika znanstvene zajednice. U nastavku saznajemo nove trendove u istraživanju kolonijalnih spisa od gospodarskih do socijalnih tema te sukladno odabiru teme dobivamo različite primjere interpretacije izvora u potrazi za životom »malog« čovjeka. Rad završava upozorenjem o mogućoj novoj kolonizaciji koloniziranih, u slučaju krive interpretacije tekstova i zapisa, te ilustracijom dubljeg uvida u koloniziranu društvo na primjeru institucije kolonijalnog vijeća Svetog Tome (1864.-. 1920) s područja američkih Djevičanskih otoka. Članak Donne Holmes Pasivni čuvari ili aktivni skrbnici: usporedno istraživanje slučaja četvorice arhivista s kraja devetnaestog stoljeća razmatra utjecaj arhivista na formiranje arhivskog fonda i na čuvanje gradiva te kako se spomenuti utjecaj manifestira kad arhivisti odluče složiti jedan fond. Navedeno autorica nastoji dokazati kroz usporedbu sređivanja gradiva Istočno indijske kompanije, fonda podijeljenog između dviju država pa time i arhiva, Nizozemske i Engleske. Autorica bira ovaj fond zato što se sređivanje odvijalo krajem 19. stoljeća za vrijeme razvoja i nastanka Nizozemskog priručnika o sređivanju gradiva pa je ovo prvi nizozemski fond sređen po tim principima. Istovremeno, u engleskoj arhivskoj praksi javlja se potreba za interdisciplinarnom suradnjom s predstavnicima drugih znanstvenih grana, posebno povjesničarskom. Razmatranje započinje kratkim pregledom arhivske prakse i načina sređivanja gradiva prije i poslije navedenog Priručnika, informacijama o stvaratelju fonda te biografijama arhivista koji su fondove sređivali. Nastavlja s poviješću fonda, njegovim kratkim sadržajem te opširnim pregledom sređivanja gradiva u dva dijela članka, koji se odijeljeno odnose jedan na nizozemska iskustva, a drugi na engleska. Zatim se kratko osvrće na rezultate njihove suradnje. U zaključku autorica nastoji odgovoriti na pitanje jesu li arhivisti aktivni skrbnici ili pasivni čuvari gradiva. Prema njoj, arhivisti su aktivni skrbnici jer navedeni primjer dokazuje daje njihov rad na spomenutom fondu pridonio razvoju arhivske teorije, profesionalnoj diskusiji unutar arhivske zajednice te boljoj upotrebi arhivske metodologije. Krajnja posljedica njihovih napora je prerastanje arhivske teorije i prakse u arhivsku znanost i njihov trajan pečat na fondu Istočno indijske kompanije. Randall C. Jimerson nas svojim člankom Američki povjesničari i europska arhivska teorija: suradnja J. F. Jamesona i Walda G. Lelanda upoznaje s osnivačima američkog nacionalnog arhiva i američke arhivistike. Sažetim biografijama Jamesona i Lelanda autor nas upoznaje s njihovom 22 godine dugom suradnjom započe-
