ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 439

je tek 1999. osnovan Muzej Samoe, a istovremeno započet projekt osnivanja Nacionalnog arhiva (koji do danas koristi kao spremište dvije prostorije u staroj vladinoj zgradi u Apii, ima jednog zaposlenog i ovisi o dobroj volji volontera), autorica je na temelju vlastitog iskustva istaknula osnovne i ujedno specifične potrebe muzeja i arhiva u ovakvim manjim sredinama te uvjete u kojima je potrebno razumijeti i uslužiti korisnike koji dolaze želeći koristiti javne dokumente. Posljednje izlaganje prve sesije pod nazivom Suradnja arhiva, knjižnica i muzeja - uvjeti uspjeha zajednički su pripremili Kjell Nilsson, direktor za međunarodne poslove Nacionalne knjižnice Švedske, Atakilty Assefa Asgedon, generalni direktor Nacionalnog arhiva i knjižnice Etiopije i Karei Velle, glavni arhivist Kraljevstva Belgije. Ovo izlaganje ujedno je bilo i uvod u debatu koja je slijedila na kraju sesije, a tijekom koje su, u vrlo živoj raspravi, sudionici ukazali na izuzetnu važnost suradnje arhiva s ostalim baštinskim ustanovama, ističući pri tom nužnost poštivanja ravnopravnosti ustanova. Istog dana poslijepodne održana je druga sesija pod nazivom Mogućnosti boljeg upravljanja informacijama: Suradnja arhiva i stvaratelja gradiva s područja državne uprave. Prvo izlaganje Spisovodstvo i modernizacija javnog sektora održali su Martin de Boisdeffre, direktorica Arhiva Francuske i Gabriel Ramanantsovina, iz francuskog Ministarstva financija. Slijedila su izlaganja Michaela Kurtza, iz NARAe (National Archives and Records Administration), SAD, pod nazivom Reforma spisovodstvo u federalnom okruženju: Partnerstvo NARA-e i federalnih agencija, te izlaganje Sideka Jamila, direktora Nacionalnog arhiva Malezije, Spisovodstvo i uprava. Kroz izlaganja sudionici su upoznati s aktualnom praksom, projektima modernizacije spisovodstva i razinom suradnje arhivskih ustanova i upravnih tijela na tom polju, u navedenim zemljama koje u ovom slučaju predstavljaju i tri u potpunosti različita kontinenta. Po završetku druge sesije, sudionici konferencije imali su mogućnost nastaviti rad u 10 diskusijskih grupa: Interdisciplinarni pristup podučavanju arhivistike na sveučilištima, Dugoročno čuvanje digitalnih zapisa, Privatni arhivi ili arhivsko gradivo u muzejima i knjižnicama, Zaštita u slučaju prirodnih nepogoda ili nesreća, Projekt Archipaedia, Besplatan arhivski software: ICA/AtoM Projekt, Koje arhivske sadržaje sadržaje odabrati za Svjetsku digitalnu knjižnicu?, Prilagođavanje PIAF-a (Međunarodni portal frankofonih arhiva) drugim jezičnim područjima i Stručne kompetencije arhivista današnjice. Sljedećeg dana održana je treća sesija nazvana Budućnost međunarodne suradnje arhiva, knjižnica i muzeja. Prvo izlaganje Svjetska digitalna knjižnica, održao je John Van Oudenaren iz Kongresne knjižnice, SAD, te predstavio ovaj projekt započet 2005. upravo od strane Kongresne knjižnice. Cilj projekta je stvoriti digitalno spremište važnih djela predstavnika kultura čitavog svijeta, pri čemu digitalizacija obuhvaća i jedinstvene i rijetke dokumente uključujući rukopise, karte, rara, notne zapise, zvukovne i filmske zapise, fotografije, nacrte i drugo, koji će biti on-line i bez troška dostupni putem višejezičnog sučelja. Prototip projekta predstavljen je u listopadu 2007. na Generalnoj skupštini UNESCO-a, dok bi prvi sadržaji trebali biti 2 http://www.worlddigitallibrary.org