ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 437

zovoljan i sam«? Arhivist na napetom polju između povijesne znanosti i uslužnog servisa«. Drugu sekciju je otvorio Hubert Schopf iz Salzburga predstavivši iskustva Landesarchiva u Salzburgu i suradnje sa Zemljskom vladom (posebno skrb za obrazovanjem arhivara u registraturi vlade). Peter Tropper iz Klagenfurta, u predavanju Funkcija arhiva u okviru crkvene uprave na primjeru pokrajine Kärnten predstavio je iskustvo manjeg arhiva - Biskupski arhiv Krka u Celovcu. Brigitte Rigele iz Beča obratila je pozornost na vrednovanje arhivskoga gradiva. Na kraju prvoga dana održana je svečanost obilježavanja 40 godina Saveza austrijskih arhivistica i arhivista na kojoj je ravnatelj Pokrajinskog arhiva u Grazu, dr. Josef Riegler održao prigodnu riječ, a u sklopu kojega su se kratko predstavili i pozdravili predstavnici ostalih arhivističkih društava iz gostujućih zemalja. Nakon službenog dijela obilježavanja obljetnice, održan je prigodni domjenak što je bila prilika za upoznavanje s kolegama iz ostalih arhiva. Drugi dan skupa započeo je s trećom sekcijom - Otvorenost arhiva i briga za javnost. Ciklus tih predavanja održalo je nekoliko predavača. Ferdinand Opll iz Beča, Uvid u prošlost-pogled na sjećanje. Primjer Gradskog arhiva u Beču i Pokrajinskog arhiva u Beču. Gerrhart Marckhgotta iz Linza, Ekran umjesto pisaćeg stroja - i što se još može promijeniti. Razmišljanja o suvremenom arhivističkom otvaranju. Gregor Egloff iz Luzerna, Sto javnost zanima o arhivističkom otvaranju? Na kraju su kao predavači sudjelovali Thomas Just iz Beča, Novi izazovi u popisivanju povijesnih arhiva. Istaknuo je da su nužni i važni minimalni standardi za izradu popisa koji se onda mogu koristiti i izvan granica, na međunarodnoj razini. Posebno je kritizirao kako mnogi austrijski arhivi nemaju svoja obavijesna pomagala na Internetu. Elisabeth Schöggl-Ernst iz Graza, Tražiti i naći. Novi arhivistički informacijski sistem Štajerskog pokrajinskog arhiva. Predstavila je der Archivinformationsystem (arhivistički informacijski sistem) koji je u biti jedna baza podataka (dostupna na Internetu). U nju su preuzeti podaci iz prethodne baze podataka iz kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća s otprilike 500.000 popisanih jedinica. Ova baza podataka u samom je svom porijeklu nastala za muzeje, ali je prikladna i za arhive. 33. austrijski arhivski dan bio je dobro posjećen. Osim navedenih kolega iz gostujućih zemalja, sudjelovalo je mnogo arhivskih djelatnika iz pokrajinskih i gradskih arhiva, kao i središnjeg Državnog arhiva u Beču. Predavanja su protekla u zanimljivim diskusijama i prijedlozima. Sudjelovanje na inozemnim arhivskim skupovima svakako pruža mogućnost razmjene iskustava, upoznavanja načina rada i ustroja pojedinih arhiva i način rješavanja često puta vrlo sličnih problema s kojima se susreću arhivski djelatnici, bilo u radu s arhivskim gradivom, u odnosima s korisnicima ili otvaranju arhiva javnosti. Mirjana Jurić