ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 433

U tematskoj cjelini E-infrastruktura govorilo se o biometrijskom identifikacijskom procesu i o značaju skriptnih jezika za administraciju operacijskih sustava. Posljednja, također izlaganjima vrlo bogata, tematska cjelina Obrazovanje u informacijskim znanostima pokrila je problematiku statusa informacijsko-komunikacijske tehnologije u obveznom školovanju, elektroničke medijske sadržaje u obrazovanju, multimedijski softver i načela oblikovanja multimedijskog sadržaja. Nadalje, govorilo se o programima poučavanja informacijske pismenosti i ulozi simulacijskih modela, učenju kroz pružanje usluga te o novim razvojnim paradigmama. Rezultati konferencije Kako je već spomenuto ranije, ideja konferencije je ne samo prezentacija dostignuća u teoriji i praksi u području informacijskih znanosti, već i promišljanje budućega razvoja područja. Mnogi sudionici su se u svojim izlaganjima upravo i dotakli ove problematike. Predložen je čitav niz inicijativa različitih smjerova djelovanja čime se učinilo da konferencija ne završi posljednjim danom izlaganja, već da se zajednički nastavi raditi na ostvarivanju pozitivnih pomaka u razvoju područja. Inicijative su grupirane u nekoliko tematskih cjelina. Obrazovanje u informacijskim znanostima 1. Kako bi se svim učenicima pružila prilika za stjecanje i razvoj digitalne kompetencije, u svim obrazovnim sustavima potrebno je razraditi položaj informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u kurikulumu, osigurati adekvatnu infrastrukturu, osigurati mrežne i multimedijalne materijale, te razviti vještine korištenja ICT-a kod nastavnika. Nastavnicima treba pružiti podršku u stjecanju vještina kako bi mogli u potpunosti iskoristiti potencijal koji ICT ima u olakšavanju učenja. 2. Potaknuti inicijativu da se priprema i oblikovanje nastavnih sadržaja u elektroničkom obliku vrednuju kao nastavna aktivnost. 3. Pokrenuti edukaciju iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije za nastavnike, profesore i stručnjake zadužene za baštinu na nacionalnoj razini. Takva bi edukacija trebala biti oblik cjeloživotnog učenja. Digitalizacija 1. Oblikovati nacionalnu strategiju za digitalizaciju kojom bi se koordinirali i u nju uključili svi važni aspekti digitalizacije, kulture, znanosti, turizma itd. na nacionalnoj razini. Nedostatak ovakve strategije odražava se, primjerice, u problemima prijave interdisciplinarnih projekata vezanih uz digitalizaciju kulturne baštine zbog preklapanja nadležnosti pojedinih ministarstava u segmentu financiranja. 2. Potaknuti edukaciju odgovornih osoba u organizacijama i institucijama kako bi se materijali i kulturna baština (o)čuvali u skladu s međunarodnim standardima. 3. Potaknuti osobe na odgovornim pozicijama u ustanovama koje čuvaju zvučno gradivo da prepoznaju važnost mogućnosti njegovoga očuvanja i prezentacije digitalizacijom.