ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 426

17. međunarodni arhivski dan i 22. konferencija članova International Institute for Archivál Science (IIAS) of Trieste and Maribor Trst, Italija, 24.-25. listopada 2007. Dana 24. i 25. listopada 2007. g. u Trstu, Italija, održanje 17. međunarodni arhivski dan i 22. konferencija članova International Institute for Archivál Science (IIAS) of Trieste and Maribor. Skupu je prisustvovalo cea 150 sudionika i predavača s tri kontinenta i iz 22 zemlje: Austrije, Belgije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Francuske, Grčke, Hrvatske, Indije, Italije, Izraela, Kanade, Mađarske, Njemačke, Poljske, Rusije, SAD-a, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Ukrajine. Skup su pozdravili Antonio Dentoni Litta, predsjednik IIAS-a, Antonio Monteduro iz Central European Initiative, Josef Ricgler, predsjednik Udruženja arhivista Austrije i Peter Pavel Klasinc, direktor IIAS-a. Izlaganja daju vrlo dobar pregled stanja arhivske prakse, projekata, legislative i teorije vezane uz privatno arhivsko gradivo i elektroničke dokumente u pojedinim zemljama, te se svakako mogu preporučiti svim osobama koje proučavaju navedena područja. Elektroničko gradivo 1. Robert Nahuet: The management of textual digital archives: a Canadian perspective: Library and Archives Canada and Federal Government Institutions. Prvo predavanje na skupu naglasilo je kako upravljanje aktivnim digitalnim zapisima, od njihove registracije do arhiviranja, za svaku organizaciju predstavlja izazov. Pravo pristupa informacijama i diseminacije zapisa znači da se informacije dijele kako unutar tako i izvan organizacije. Kanada je izradila standarde za metapodatke kako bi se osigurala autentičnost, pouzdanost, integritet i uporabljivost elektroničkih zapisa. Trajna ili dugoročna pohrana zapisa na mnogim medijima i formatima predstavlja izazov za Knjižnicu i Arhiv Kanade, kao i pitanja vezana uz prijenos podataka iz tijela uprave u arhiv. 2. Iryna Matyash: Electronic records in Ukraine now and in perspective. Ukrajinski znanstveno-istraživački institut za arhive i dokumentaciju radi na izradi koncepta rješenja problema dugotrajne (50 i više godina) pohrane elektroničkih zapisa i na izradi sheme metapodataka kako bi se riješilo pitanje korištenja, pohrane i pretraživanja elektroničkih zapisa. 3. Michail Larin: Electronic Records in the Russian archives: theoretical and methodical aspeet. Unatoč postojanja nekoliko zakona, u Rusiji ne posjeti opći zakon koji bi određivao funkcioniranje elektroničkih zapisa, što komplicira rad arhiva koji su, unatoč tomu, uspješno započeli s preuzimanjem i pohranom elektroničkoga gradiva. Razvijaju se metodološke preporuke za arhive raznih organizacija kao i za državne arhive koji bi trebali trajno pohranjivati elektroničke zapise. Napravljen je popis administrativnoga gradiva kojeg se može stvarati isključivo u elektroničkom obliku.