ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 423
na dva aspekta rada u arhivu; znanstveni aspekt koji podrazumijeva znanstvenoanalitičku obradu arhivskoga gradiva i pravni aspekt koji podrazumijeva status arhiva kao javne ustanove pomoću koje državna tijela te pravne i fizičke osobe ostvaruju ili štite osobna prava i interese. Dr. Branko Bubenik rezimirao je svoj dugogodišnji rad na mjestu ravnatelja Arhiva Hrvatske radiotelevizije. Dotaknuo je temu evolucije audio-vizualnih medija u svijetu i u Hrvatskoj, a posebnu je pažnju posvetio multimedijskom arhivskom i dokumentacijskom sustavu HRT-a. Dr. Vili Premzl sa Sveučilišta u Mariboru kroz predavanje Arhivist i arhitekt ukazao je na neophodnu potrebu uske suradnje arhivista i arhitekata prilikom planiranja izgradnje namjenskih arhivskih zgrada i spremišta. Kako bi se izradila relevantna projektna dokumentacija, potrebni su stručni savjeti obiju profesija. Dr. sc. Zivana Heđbeli iz Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske svoje je predavanje pod nazivom Arhivska etika koncipirala kao svojevrsnu radionicu. Polaznici su bili podijeljeni u nekoliko manjih skupina te su im postavljena pitanja sadržajno vezana za etičnost u arhivskoj struci. Svaka je skupina morala formulirati smislen odgovor i izabrati predstavnika koji je predočio i obrazložio odgovor pred ostalim polaznicima. Dr. Monica Martignon sa Sveučilišta u Veneciji ocrtala je osnove arhivskog zakonodavstva u nekoliko europskih zemalja te ukazala na njihove različitosti. Predavačica je ukazala na nužnost unificiranja zakonodavsta europskih država, posebice zakona i zakonskih akata o pravu na dostupnost informacija, zaštiti osobnih podataka i upravljanju elektroničkim gradivom. Predavanje pod nazivom Arhivsko zakonodavstvo juznoeuropskih zemalja održao je dr. Jovan Popović, bivši ravnatelj tadašnjeg Arhiva Jugoslavije. Izložene su osnovne smjernice zakonodavstva Albanije, Mađarske, Rumunjske, Hrvatske, Slovenije, Srbije i ostalih zemalja regije, u području zaštite arhivskoga gradiva. Istaknuto je da su sve zemlje regije započele proces usklađivanja zakona sa normama Europske Unije. Dr. Karoly Kecskmeti je kroz predavanje Memorijska funkcija arhivskih ustanova i dostupnost arhivskoga gradiva ukazao na suštinsku svrhu arhiva, a ta je da gradivo služi narodu i da se stvori organizirana kolektivna memorija. Dr. Kecskmeti je obrazložio francuski i engleski model nacionalnih arhiva i ukazao na njihove različitosti. U drugom dijelu predavanja dr. Kecskmeti se fokusirao na važnost i značaj dostupnosti arhivskoga gradiva i s obzirom na deklasifikaciju gradiva. Dr. Grazia Tato, ravnateljica Državnog arhiva u Trstu, prikazala je začetak i razvoj arhivskog zakonodavstva u Italiji. Ukazala je i na gorući problem s kojim se trenutno suočavaju talijanski arhivisti: koliziju načela privatnosti tj. pravo osoba na zaštitu osobnih podataka s načelom transparentnost tj. pravo korisnika na dostupnost arhivskog gradiva. Dr. Duša Krnel - Umek, arhivski savjetnik Pokrajinskog arhiva u Kopru u svom je predavanju pod nazivom Novi mediji u slovenskom arhivskom zakonodavstvu predstavila novi slovenski Zakon o zaštiti registraturnoga i arhivskoga gradiva i
