ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)
Strana - 410
42. savjetovanje Hrvatskog arhivističkog društva Bjelovar, 2.-4. listopada 2007. Od 2. do 4. listopada u Bjelovaru je održano 42. savjetovanje Hrvatskog arhivističkog društva na temu Arhivska služba i gospodarski arhivi. Savjetovanje su organizirali Hrvatsko arhivističko društvo i Državni arhiv u Bjelovaru. Nazočnima su se pozdravnim govorima obratili predsjednica HAD-a Deana Kovačec, ravnatelj Državnog arhiva u Bjelovaru Željko Pleskalt, predstavnik Ministarstva kulture Branko Kaleb te predstavnici grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije. Prvu plenarnu sjednicu otvorio je Željko Pleskalt s temom »Gospodarsko gradivo - stanje i perspektive«. U svojem je izlaganju naglasio daje arhivsko gradivo iz oblasti gospodarstva do 1945., poglavito gradivo industrijskih poduzeća, što zbog nebrige stvaratelja i imatelja, što zbog ratnih i poslijeratnih prilika, slabo sačuvano. Povijest prijeti ponavljanjem: u uvjetima promjene društveno-ekonomskog i političkog sustava, poslijeratnih prilika i brojnih stečajeva i likvidacija, arhivsko je gradivo gospodarskih subjekata dovedeno u opasnost. Arhivi takvo gradivo nisu uvijek u mogućnosti, zbog objektivnih poteškoća, preuzeti i zaštititi. Pleskalt smatra da treba preciznije odrediti pitanje privatnog arhivskog gradiva trajne vrijednosti (a takvoga je najviše kod stvaratelja i imatelja u oblasti gospodarstva). Posebnu brigu treba obratiti na kriterije vrednovanja gospodarskog gradiva i kategorizaciju gospodarskih stvaratelja na području Republike Hrvatske. Nadzor, zaštita i preuzimanje privatnog gradiva u cjelini, pa tako i gospodarskog, moraju se temeljiti na suradnji s imatelj ima, odnosno vlasnicima. Razvijanje svijesti o značaju arhivskoga gradiva kao nacionalne kulturne baštine te značaja za stvaranje tradicije pojedinih tvrtki po uzoru na zapadnu tradiciju, unaprijedit će odnose arhivskih ustanova i vlasnika gradiva. Jedno od pitanja kojemu treba posvetiti pažnju je i obrazovanje djelatnika u pismohranama, pri čemu valja voditi računa o specifičnosti stvaratelja i imatelja gospodarskoga gradiva. Deana Kovačec predstavila nam je nekoliko gospodarskih i korporacijskih arhiva iz Austrije, Njemačke, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država. Valja naglasiti da Kovačec razlikuje korporacijske arhive, čiji gospodarski subjekti još djeluju i postoje, od gospodarskih arhiva, kao povijesnih arhiva gospodarskih subjekata koji više nisu aktivni. U svojoj podjeli ide još detaljnije pa tako gospodarske arhive dijeli, s obzirom na osnivače, na državne gospodarske arhive i privatne gospodarske arhive a s obzirom na organizacijsku strukturu, na samostalne gospodarske arhive (samostalne ustanove) i cjeline gospodarskoga gradiva unutar arhivske institucije. Kao primjer državnog korporacijskog arhiva u Austriji, autorica je izdvojila Povijesni arhiv bankarstva pri Austrijskoj nacionalnoj banci. Od gospodarskih arhiva u Njemačkoj, Kovačec je spomenula Bavarski gospodarski arhiv i Rajnsko-Vestfalski gospodarski arhiv, a od korporacijskih arhiva (kojih je u Njemačkoj, kako autorica naglašava, izuzetno mnogo) spomenut je Arhiv
