ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 408

ženo 30 godina od njegove smrti, a koji je u suradnji sa Cineteca di Bologna trajao punih 5 mjeseci. Program je u sebi sadržavao veliku izložbu, sedam koncerata i kompletnu retrospektivu čija je kulminacija bila u samom tjednu festivala sa projekcijama filma The Gold Rush (1925.) pod otvorenim nebom na Piazza Maggiore, uz pratnju velikog Teatro Comunale Orchestra. Retrospektiva Aste Nielsen bila je nastavak tradicije predstavljanja zvijezda nijemog filma koje je započelo 1997. godine, prvom retrospektivom Grete Garbo. Asta Nielsen, često nazivana »Sarom Bernhard sjevera«, jedna je od prvih internacionalnih zvijezda filma, rodom iz Danske, a svoju je karijeru izgradila u Njemačkoj, podjednako uspješno igrajući u svim žanrovima, od tragičnih junakinja do komedije i farse. Program retrospektive pružio nam je jedinstven uvid njenu karijeru odabranim filmovima od kojih posebno treba naglasiti restauriranu kopiju koloriranog filma Zapatas Bande (1914.) i restauriranu kopiju filma Hamlet (1921.). Pored navedenih retrospektiva gledatelji su mogli vidjeti i programe posvećene Michaelu Curtizu, Sachi Gutriju, Raffaelu Matarazzu, westernu, melodrami između 1940.-1950. U sklopu festivala, 5. srpnja organizirana je i Glavna skupština Europskog udruženja filmskih arhiva (ACE) u dvorani Cineteca del Comune di Bologna kojoj su prisustvovali predstavnici većine članica ACE. Nakon uvodne riječi razmatrani su rezultati rada u proteklom razdoblju od 2006. do 2007. u kojem su održana četiri sastanka Izvršnog komiteta (Bologna, Thessaloniki, Berlin i Wiesbaden). Glavne teme tih sastanaka bile su uključivanje rada filmskih arhiva u projekt Europske digitalne biblioteke (European Digital Library - EUDL), pristup filmskome gradivu putem Interneta i Intraneta, pitanja autorskih prava nad filmskim djelima za koja nisu utvrđeni vlasnici (Orphan films) te pregovori sa producentskim udrugama o modelu ugovora za dobrovoljni depozit na području digitalnih medija. Osim toga pokrenuti su novi projekti od strane Europske komisije pod nazivom Digitalna biblioteka koji bi trebali povećati međusobnu operativnost između digitalnih zbirki komercijalnih i nekomercijalnih institucija poput Best Practice Network i Single Acces Point koji bi trebali omogućiti jednostavan pristup i istraživanje filmova te popratnog filmskoga gradiva kao što su plakati, fotografije, crteži i razni tekstualni dokumenti. Poseban je naglasak stavljen na potrebu za specijaliziranim i stručnim kadrovima te obrazovanjem djelatnika filmskih arhiva, koji bi na taj način bili spremni na izazove koje im donosi kako razvoj digitalnih medija s jedne strane tako i zastara te nestajanje određenih medija s druge strane. Temeljna diskusija vodila se oko kompetencija i znanja potrebnih za uspješan rad u filmskim arhivima, pokrivenih već postojećim programima obrazovanja, a koja nažalost još uvijek nisu dovoljna. Jose Manuel Costa iz Portugalske kinoteke prezentirao je, kao jedno od mogućih rješenja, koncept europskog programa filmskih i audiovizualnih studija za postdiplomsku razinu na Sveučilištu u Lisabonu. Pored toga, održana je prezentacija rada Ljetne