ARHIVSKI VJESNIK 51. (ZAGREB, 2008)

Strana - 37

Predspisi bi se tijekom rješavanja predmeta prema potrebi izdvajali iz pismohrane i privremeno prikupljali u posebne fascikle, a unutar toga bili su razvrstani od najstarijeg do najmlađeg broja. U pismohrani bi bila ostavljena cedulja o tome gdje se dotični spis nalazi tj. kojem je tekućem predmetu pripojen. Po rješenju predmeta spise bi vraćali na njihovo mjesto, a cedulje uklonili. Trajno predmetno okupljanje spisa vezanih uz isti postupak nije bilo Osnovom predviđeno. U fondu se mjestimično može naići i na to, ali vjerojatno više kao rezultat nemara, a ne posebne namjere. Naime, ponekad se nailazi na pojavu prenošenja spisa na najmlađi pristigli broj u tekućoj godini,

35 ponekad na najstariji broj iz tekuće godine,

3 a ponekad i na prijenos spisa iz ove pismohrane u pismohrane slijednika: Banske vlade ili Namjesništva, kao predspisa, no najčešće isključivo na virtualno povezivanje sa spisima slijednika, bez fizičkog prijenosa.

37 Svakako se ne može zaključiti da se radilo o sustavnome i redovitome povezivanju niti, kako se može pronaći u oskudnoj literaturi na tu temu, o obaveznom prijenosu na najstariji broj pojedinog predmeta, što bi upućivalo na razvoj prema uvođenju korjenitog broja.

38 Fizičko okupljanje spisa oko najstarijeg broja u predmetu i korištenje korjenitog broja ne javljaju se prije 1855., odnosno 1857. godine, kad ih u svoj rad uvodi Hrvatsko-slavonsko namjesništvo.

39 Spisi koji su nastali pokretanjem pojedinog postupka bili su redovito praćeni rješenjima Vijeća i nastavno odgovorima ili izvješćima u vezi tih odluka, nastalima tijekom kontinuiranog, kraćeg razdoblja. Ako bi tijekom narednog razdoblja došlo do ponovnog pokretanja istoga postupka predmet se redovito otvarao pod novim brojem, a ovakvi su predmeti tek povremeno i fizički spajani. U cjelini gledajući na tekst Osnove, postupci uvedeni u uredsko poslovanje Banskog vijeća bili su ipak odrazom nastojanja da taj vid poslovanja bude organiziran stoje moguće jednostavnije i logičnije, da bude usklađen s poslovima ustanove i praćen modernim pomagalima za evidentiranje, praćenje kretanja i rješavanja spisa, kao i za njihovo pretraživanje, na tragu onoga što su razvijene kancelarije već neko vrijeme provodile. Npr. na broju N 381/1850 u spisima se nalazi samo uputna cedulja s nizom uputa o prijenosu spisa, od kojih posljednja upućuje na prijenos na br. N 1402/1850. 36 Npr. spis br. N 4145/652/1848 prenijet je na br. N 3841/588/1848, prema podatcima iz urudžbenog zapisnika. Prenijet je u konvolut koji se nalazio pod starijim brojem (HR HDA 67. Zajednički urudžbeni zapisnik, br. 3690-4935/1848., kat. br. 19a). Slično je sa spisom br. N 3927/604/1848 kod kojega se uz to u spisima nalazi i cedulja (tzv. »fantom«), s uputom na br. N 3841/588/1848. i napomenom daje »rčšen« i »leži pod« tim brojem. 37 Npr. br. N 356/1848, prenijet je na br. 6947/1852 (uputna cedulja u gradivu) itd. No spis br. F693/353, primjerice, ima u urudžbenome zapisniku naznačenu vezu na spise br. N 6314/1848, F 8436/1849, F 8472/1849 te 6060/1851, ali u registraturi sljednika tj. Banske vlade pod br. 6060/1851 nalazi se samo taj spis, a ovi prethodni ne (nažalost nisu sačuvani ni u registraturi Banskoga vijeća, zbog fragmentarne sačuvanosti tog fonda). 3X Buturac-Bačić, str. 27; Beuc, str. 25-26; Bačić, str. 26. Konstatacije, koje se o tome mogu naći u navedenoj literaturi, očito su preuzete iz najstarije bibliografske jedinice. One su mogle biti utemeljene isključivo na pojedinačnim slučajevima, ali je moguće da se radi i o krivoj interpetaciji 15. i 16. točke iz poglavlja o rukovođenju spisima, u kojima je riječ o privremenom spajanju spisa u predmetnoj obradi s relevantnim predspisima (tj. o prioriranju), stoje netom opisano. 3y Bućin, R. Uredsko poslovanje i registratura Hrvatsko-slavonskog namjesništva (1854-1861). Arhivski vjesnik Zagreb. 49(2006), str. 47-48.